Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne libi se iznijeti žestoke kritike Mađarskoj ili Njemačkoj, svaki put kad se određena zemlja svojim izjavama približi onome što se u Kijevu smatra ruskom agendom. No, kad je riječ o Kini i Xiju Jinpingu, Zelenski je neuobičajeno tih i oprezan.
Ima i dobrih razloga, piše POLITICO. Zelenski želi zadržati Peking na svojoj strani, kao investitora, trgovinskog partnera i potencijalnog posrednika - umjesto da ga nesmotreno odgurne i riskira da Xi odobri izvoz oružja ruskim snagama. U godinama koje dolaze, duboki kineski džepovi također bi, smatraju u Kijevu, mogli igrati značajnu ulogu u obnovi ratnih razaranja.
Sve su glasnija nagađanja da bi Xi ovih dana konačno mogao održati i prvi telefonski razgovor sa Zelenskim. Iako ovakvi navodi još nisu potvrđeni, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da bi Bijela kuća pozdravila razgovor između Xija i Zelenskog, napominjući: "Vjerujemo da bi i sam predsjednik Xi trebao izravno čuti ukrajinsku perspektivu!"
Peking i Kijev teško da su stranci. Prije rata, Kina je bila vodeći trgovinski partner Ukrajine, kao veliko tržište na kojem se plasirao crnomorski ječam i kukuruz. Kinezi su također mnogo uložili u ukrajinsku infrastrukturu, u luke i komunikacije. Nastojeći izbjeći sukobe s ključnim partnerom, Kijev se čak suzdržao tijekom glasovanja u UN-u, prošle godine, prilikom osuđivanja progona ujgurske muslimanske manjine u Kini.
Iako su dužnosnici EU-a i NATO-a prošlog mjeseca reagirali krajnje skeptično na kineski mirovni plan od 12 točaka, sam Zelenski naglasio je da je spreman držati vrata otvorenim u kontekstu dijaloga s Rusima, a koji bi se vodio pod Kinezima.
"Nije loše to što je Kina počela govoriti o ovom ratu. Ali pitanje je što slijedi nakon riječi", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare u Kijevu. "Smatram da neki kineski prijedlozi poštuju međunarodno pravo i da možemo na svemu tome raditi s Kinezima. Zašto ne? Naš je cilj okupiti mnoge kako bismo izolirali Rusiju."
Odnosi u krizi
Ideja Kine kao potencijalnog mirovnog posrednika ozbiljno je podijelila javnost. Mnogi kritičari primjećuju da je glavni cilj Pekinga održavanje strateškog saveza s Rusijom koji joj može pomoći u ostvarenju protuteže demokratskom Zapadu.
Oleksandr Merežko, šef odbora za vanjsku politiku ukrajinskog parlamenta, rekao je za POLITICO da se ne čini vjerojatnim da će Peking izvršiti ikakav utjecaj na Moskvu koji bi doveo do mira jer Xi, naprosto, "ne želi zaustaviti Putina".
Peter Stano, glasnogovornik EU-a za vanjske poslove, također sumnja u prikladnost Kine kao poštenog posrednika.
"Kina odbija priznati tko je agresor, a tko žrtva. Peking stavlja Rusiju na istu razinu s Ukrajinom - koja je pod brutalnim, nezakonitim napadom koji krši povelju UN-a; točno onu za koju Kina tvrdi da je štiti", izjavio je Stano.
Nasuprot tome, Vita Golod, predsjednica odbora Ukrajinskog udruženja sinologa, ustvrdila je da bi Peking mogao odigrati korisnu ulogu.
"Kina treba Europu. I Kinezi mogu biti posrednici u ovom ratu, pa pomirili su Irance i Saudijce. Mogu postati pravi mirotvorac", rekla je za POLITICO. "Ovog puta, Kinezi shvaćaju da će, ako uspiju učiniti ono što SAD nisu, učvrstiti svoj utjecaj u Europi!"
No, trenutno su ukrajinski diplomatski odnosi s Kinom u krizi, priznaje Merežko. Primjećuje da dok većina zemalja nastoji izolirati Rusiju, Kina produbljuje veze s državom agresorom u mnogim područjima - pretvarajući Rusiju od mlađeg partnera u vazalnu državu.
"A to će sigurno imati posljedice za Ukrajinu i politiku Kine prema Ukrajini", rekao je Merežko. “Osim toga, Ukrajina je jasno izabrala put euroatlantskih integracija, što je suprotno od razvoja odnosa s Kinom. Mi smo na strani slobodnog demokratskog svijeta, a ne na strani autoritarnih režima.”
Rast političke temperature
Od izbijanja rata, Kina je samo na riječima proglasila svoju neutralnost i suzdržala se od glasovanja o rezolucijama o Ukrajini u UN-u
Političke temperature nedavno su dodatno porasle, a američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da Peking razmatra isporuku oružja Rusiji. Zaobilazeći napetosti, Oleg Ustenko, ekonomski savjetnik Zelenskog, rekao je za POLITICO da Ukrajina "nema jasnu viziju u pogledu sankcija Kini".
S druge strane, Sergej Herasimčuk, zamjenik izvršnog direktora ukrajinske prizme Vijeća za vanjsku politiku, nevladine organizacije, rekao je da su neki elementi kineskih 12 točaka ipak potaknuli interes u Ukrajini.
Naznačio je nuklearnu sigurnost kao jednu od takvih točaka, “gdje možemo govoriti o jamstvima da Rusija neće upotrijebiti nuklearno oružje protiv Ukrajine. Ili razgovarati o demilitarizaciji nuklearne elektrane Zaporižja.”
Ukrajina bi također mogla imati koristi od kineskog posredovanja u pitanjima sigurnosti hrane jer bi to moglo pomoći u proširenju crnomorske inicijative za žitarice. Trenutno je Kina glavni primatelj ukrajinskog žita koje dolazi kroz tri koridora UN-ovog aranžmana.
Ipak, ustvrdio je da bi Ukrajina trebala biti oprezna u udvaranju Pekingu i da bi trebala obratiti posebnu pozornost na to koji bi mogli biti pravi strateški ciljevi Kine.
“Nisam siguran da ukrajinsko vodstvo razumije interese Kine. Bilo bi naivno očekivati da će Kina posredovati u ruskom ratu bez šireg konteksta kineskih interesa”, zaključuje.