- Zapad nije razumio ruski režim prije invazije na Ukrajinu 2022. - rekao je Robert Pszczel, bivši izaslanik NATO-a u Moskvi od 2010. do 2015., na marginama Međunarodnog summita u Varšavi u Kijevu 7. srpnja.
- Konstantni problem nije promatrati Rusiju onakvu kakva jest, nego odnositi se s Rusijom kakvu bismo željeli. I to je jedna od najvećih grešaka koje ljudi još uvijek čine - rekao je Pszczel za Kyiv Independent.
Pszczel je nazvao ruski rat protiv Ukrajine ‘izravnim napadom na međunarodno pravo‘, rekavši da ‘ne treba upasti u zamku dvosmislenosti‘.
- Rusija je ovom invazijom uništila međunarodnu sigurnosnu arhitekturu - poručio je Pszczel.
Kyiv Independent razgovarao je s Pszczelom samo nekoliko dana prije summita NATO-a u Vilniusu, na kojem je kandidatura Ukrajine za članstvo u savezu visoko na dnevnom redu.
- Mislim da smo se prebrzo vratili uobičajenom poslu nakon invazije na Gruziju - rekao je Pszczel, misleći na rusku invaziju na Gruziju 2008. koja je dovela do okupacije oko 20 posto njezina teritorija.
Kada je Pszczel preuzeo svoju dužnost 2010., NATO, predvođen SAD-om, još uvijek je gledao na odnos s Rusijom kao na ‘strateško partnerstvo‘.
Još 2009. godine tadašnji američki predsjednik Barack Obama pozvao je na ‘resetiranje‘ odnosa s Rusijom.
Politika je rezultirala ‘Novim START‘ ugovorom o smanjenju američkog i ruskog nuklearnog arsenala 2010. nakon što je Washington odustao od plana administracije Georgea Busha za izgradnju proturaketnog obrambenog štita u istočnoj Europi, koji je Rusija osudila kao prijetnju.
- Dakle, plan je bio da surađujemo kada nama odgovara i to je jedini način - naglašava Pszczel.
Politika ‘resetiranja‘ pokazala se jednostranom, jer je Rusija anektirala Krim i izvršila invaziju na Donbas 2014.
Pszczel nije oklijevao nazvati ilegalnu aneksiju Krima ‘Anschlussom‘, uspoređujući je s aneksijom Austrije od strane Adolfa Hitlera 1938. pod nacističkom Njemačkom.
- Ako ozbiljno govorimo o međunarodnom pravu, Krim je dio Ukrajine i točka - rekao je.
Ruska aneksija Krima označila je prekretnicu između članica NATO-a i režima ruskog diktatora Vladimira Putina, rekao je Pszczel.
- Bila je to brutalna uporaba sile i morate imati IQ 15 da biste vjerovali da je postojao bilo kakav demokratski proces - rekao je, misleći na ruski lažni referendum.
Aneksija je uzdrmala istočne države članice saveza, uključujući Baltik i Poljsku, koje nisu imale iluzija oko činjenice da je Putin orkestrirao invaziju Donbasa u kojoj su sudjelovale plaćene milicije 2014. kako bi posijali kaos.
- Govorili su, gledajte, ljudi, ovo izmiče kontroli, ne samo anšlusom Krima nego, naravno, i intervencijom u Donbasu. Mislim, opet, moraš biti idiot da ne razumiješ što su imali s tim, to je bilo osmišljeno, poslali su te siledžije, platili ih, tako da je to imalo implikacije na sigurnost država članica - govori bivši izaslanik NATO-a u Moskvi
Pszczel smatra da je NATO trebao biti čvršći prema Rusiji od invazije na Gruziju 2008.
- Ne povlačite crtu i kažete: Ovo je linija, ako prijeđete, bit ćete povrijeđeni. I onda se prijeđe granica i nema nikakvih posljedica. To je strašno - rekao je.
Ipak, aneksija Krima bila je početak poziva na buđenje za savez.
- Time je završila naša romantična vizija Rusije - naglašava Pszczel.
NATO se morao prilagoditi ovoj novoj stvarnosti, postavljajući tako temelje za pomoć Ukrajini u narednim godinama. Ipak, Pszczel je priznao spor odgovor NATO-a.
- NATO je poput tankera. Sastoji se od demokratskih zemalja koje se ne znaju nositi s ratom, tako da uvijek izbjegavaju sukob - ističe Pszczel.
Međutim, savez je sve više počeo slušati zemlje članice koje su godinama upozoravale na prijetnju ekspanzije Rusije, poput Poljske i baltičkih država.
Pszczel je rekao da je NATO tada doživio dramatičnu promjenu, sa sve više i više zemalja koje priznaju da su istočne članice NATO-a cijelo vrijeme bile u pravu.
- Ali, znate, na kraju dana, intelektualni užitak kad vam kažu da ste u pravu kratko traje. Najvažnije je ono što se sada događa.
Tijekom petogodišnjeg rada u NATO-u u Moskvi, Pszczel je iz prve ruke vidio kako Rusija srlja u sve više fašističko stanje, dok većina članica saveza nije uspjela shvatiti opseg prijetnje Moskve sigurnosti u Europi.
- Putinov režim je u toliko stvari katastrofa za Rusiju. On se počeo plašiti 2011., kada su prosvjednici marširali Moskvom, zahtijevajući poštene izbore. Odjednom ste imali metež koji nitko ne kontrolira - rekao je Pszczel.
Redoviti prosvjedi nastavili su se i u 2012., ali su se ubrzo smanjili, ne postigavši ništa.
- Onda se vratio uobičajeni obrazac reakcije, a to je da istrebiš neprijatelja umjesto da se baviš domaćim problemima. Morali su smisliti agresivniju propagandu i dezinformacije da neprijatelji uvijek okružuju zemlju - dodao je.
Sve veća militarizacija ruskog društva najviše ga je šokirala tijekom njegova mandata. Druga stvar bila je ruska sklonost iskrivljavanju povijesti, koja se često viđa u udžbenicima, kako bi opravdala svoju agresiju na susjede negirajući njihovo postojanje.
- Putovao sam dosta po sveučilištima diljem Rusije i svaki put kad sam pitao, ‘možete li mi pokazati neke od svojih udžbenika?‘, vidio bih zapanjujuće stvari - rekao je.
Još jedan znak ovog pogoršanja jest i diskurs ruskih diplomata iza zatvorenih vrata koji je postupno postao isti kao na ruskoj propagandnoj televiziji.
- Ruska diplomacija postala je gotovo pogrešan naziv: ako imate ministarstvo vanjskih poslova, ono bi trebalo izgladiti odnose. Tko bi pri zdravoj pameti mogao vjerovati bilo čemu što ruski dužnosnici govore? - upitao je, ističući dugu rusku povijest dezinformiranja na visokoj razini.
- Nema se s kim raspravljati ili pregovarati. Da je Rusija tvrtka, bila bi nesolventna i nitko joj ne bi dao kredit - mišljenja je Pszczel.
Ruski diplomati postupno su postajali sve agresivniji, a dužnosnici koji su zagovarali ‘Armagedon‘ (biblijsku bitku između dobra i zla na kraju svijeta; op.a) postajali su sve popularniji.
- To je stvarno zastrašujuće, ali to je moderna Rusija - ističe.
Pa ipak, Pszczel je rekao da postoji jedan razlog za optimizam, a to je Putinova volja da traje i njegov kukavičluk.
- Ne vjerujem da je Putin sklon samoubojstvu, nakupio je previše bogatstva. Putin je kukavica, čovjek koji je spreman da mu se smiju zbog duljine njegovog stola zbog Covida-19. Ako si tolika kukavica, želiš li stvarno umrijeti u nuklearnoj razmjeni? - upitao se bivši izaslanik NATO-a u Moskvi.
Pszczel je rekao da u ovom trenutku strategija NATO-a prema Ukrajini leži na dva stupa.
- Suština političke strategije je: prvo, ne želimo ići u rat s Rusijom. To je Washington, ali mnoge se zemlje skrivaju iza toga. Drugi dio je da ćemo podržati Ukrajinu u najvećoj mogućoj mjeri - kaže Pszczel.
NATO saveznici isporučili su dosad Ukrajini više od 150 milijardi eura pomoći, uključujući i 65 milijardi eura vojne pomoći, prema podacima američkog Ministarstvu obrane.
Međutim, dobivanje gotovo svih vrsta oružja, od tenkova do projektila dugog dometa, rezultat je diplomatskih muka, a Kijev je stalno tražio još. Zapad je bio krajnje oprezan da ne izazove eskalaciju s Rusijom.
- Ruski rat protiv Ukrajine je ‘crno-bijeli‘, a svako traženje nijansi je neprihvatljivo. Cijeli svijet se mora probuditi. Ova situacija zahtijeva reakciju cijelog svijeta, a ne samo NATO-a. Ako to ne učinite, onda svojim nedjelovanjem zapravo potkopavate načelo koje bi trebalo služiti globalnom poretku. Uostalom, zašto je Rusija još uvijek u Vijeću sigurnosti UN-a? - upitao se diplomat te poručio da je rasprostranjeni diskurs o potencijalnoj eskalaciji s Rusijom ‘običan mit‘.