Ovo su brojke državnog ureda za statistiku: slovenski BDP u prvom kvartalu ove godine porastao je za 0,6 posto u odnosu na zadnji kvartal prošle, a veći je za 4,6 posto prema prvom kvartalu 2017. godine.
Da je ovakvo stanje u Hrvatskoj, premijer Andrej Plenković ne bi ni časka časio da izađe na izbore. U Sloveniji nije tako, Stranka modernog centra (SMC), koju vodi dosadašnji premijer Miro Cerar, tek je na četvrtom mjestu prema posljednjim anketama. Ući će u Državni zbor (parlament), vjerojatno i u vladinu koaliciju, ali vjerojatno kao najmlađi partner. Razlog za to je vijest koja u Hrvatskoj ne bi možda ni završila u nekoj ranoj poslijepodnevnoj televizijskoj ili radijskoj emisiji: Češka je preskočila Sloveniju po kvaliteti života. A još je Janez Janša, kad je 2004. godine prvi put pobijedio na izborima, najavio kao glavni cilj svoje vlade izjednačavanje kvalitete života u Sloveniji s onim starih članica EU.
Deželu muče javne financije
Karel Lipnik u ljubljanskom Delu piše: “Razvijenost Slovenije zaostaje za prosjekom EU. S te je točke gledišta sasvim ispravno da politika provede poticajne mjere u trenutku kad Sloveniji ide relativno dobro, ali za to mora imati kvalitetno pripravljenu strukturu financiranja i dugoročnu strategiju javnih financija. Ključni je problem Cerarove vlade to što nije uspjela provesti potrebne strukturne promjene financiranja javne blagajne”.
A to nije mogao jer su mu na vratu svako malo bili neki od javnih službenika koji su tražili povećanje plaća ili prava, a u vladi je imao Karla Erjavca, čelnika stranke umirovljenika (DeSUS), koji je na svaku pomisao da se taknu prava njegova biračkog tijela, vikao - ne! A i snažno je podržavao sindikate javnih službi.
Slovenke i Slovenci zato su opet poželjeli neko novo političko lice, osobu koja će imati “čarobni štapić” i riješiti sve probleme. Pa im se jako dopao mladi Marjan Šarec, gradonačelnik pitoresknog gradića Kamnika. Bio je članom Pozitivne Slovenije, stranke ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića, ali je iz nje izašao. Prošle se godine potpuno neočekivano kandidirao na predsjedničkim izborima i natjerao favorita Boruta Pahora u drugi krug. I ondje je prošao jako dobro, osvojio je 47 posto glasova. I eto novog lica kojeg Slovenija traži, Šarec je odmah skočio u anketama na prvo mjesto iako nije imao ni stranku. I potaknut time izašao je na parlamentarne izbore bez stranačke infrastrukture, s nekim starim i nekim novim licima.
I prošlost i budućnost
I, što je najveći problem, bez jasno definirane poruke. Evo jedne: “Napravit ćemo sve da pobijedimo i da sastavimo vladu političkog centra, normalnu vladu koja je usmjerena u budućnost, a ima poštovanje prema našoj prošlosti”. Taj bivši glumac i komičar nema problema s izričajem, ali sadržaja tu ozbiljno nedostaje.
- Janšina i Židanova (socijaldemokrati, SD) stranka dvije su strane istog novčića. Pogledajte rasprave na Twitteru njihovih juniorskih sekcija, Židanov pomladak se pali na Tita, a za Janšine pristaše se čini da bi im bilo draže da su 1945. godine pobijedili slovenski domobrani, a ne partizani - kazao je Šarec, dodavši kako bi on želio da se takva razmišljanja isključe iz političkog diskursa. S te se pozicije čini da bi on želio biti neka vrsta slovenskog Emmanuela Macrona, francuskog predsjednika koji je rekao da je dosta podjele na desnicu i ljevicu. I pobijedio, ali prije svega zbog toga što su i desnica i ljevica bile u svom najgorem mogućem izdanju.
Slovenija, čini se, još nije spremna za takav politički eksperiment pa se biračkom tijelu nije dopalo njegovo okretanje leđa i lijevim i desnim idejama, a istodobno koketiranje s biračima i jedne i druge strane: kaže da bi zbog potencijalne migrantske krize ojačao prisutnost vojske i policije na granici s Hrvatskom, govori da u crkvi često čita evanđelje i da njegove dvije kćeri redovito u crkvi pohađaju vjeronauk, istodobno najavljujući eksperimentalno uvođenje univerzalnog temeljnog dohotka i više pravičnosti za pristup zdravstvenim uslugama za sve.
Šarec je tako ostao velika enigma slovenskih izbora u kojima će se, kao i gotovo svima dosad, prava politička vještina pokazivati nakon objave rezultata u formiranju koalicije koja će formirati vladu. Najvjerojatnije je da će Janša biti pobjednik i ako Šareca privuče na svoju stranu, moći će formirati vladu. To je scenarij katastrofe za slovensku ljevicu, gdje se nadaju da će on ipak ostati uz SD i SMC. U svakom slučaju, buduću će vladu odrediti Šarec, a nije isključeno ni da bude premijer.
Ključnu ulogu imat će Borut Pahor
Slovenski predsjednik ima iznimno male ovlasti, ali ključne pri formiranju nove vlade. Tu se izuzetno nespretnim nakon izbora 2011. pokazao tadašnji predsjednik Danilo Türk koji je dopustio da Janez Janša nasamari i njega i Zorana Jankovića.
Sadašnji predsjednik Borut Pahor, jedini slovenski političar koji je bio i predsjednik parlamenta i premijer i predsjednik Republike, znatno je iskusniji igrač, ali ima jednu manu: sklon je dogovoru s Janezom Janšom. Na predsjedničkim izborima 2012. i 2017. godine pobijedio je upravo glasovima birača Janšine stranke. Njegova je obveza dati mandat prvo pobjedničkoj stranci, ali svojim sugestijama i izjavama može utjecati na neiskusnije političare, poput Marjana Šareca.
U slovenskom je parlamentu 90 zastupnika i potrebno je dobiti 46 glasova za formiranje vlade. Dva predstavnika manjina nikad ne odlučuju o formiranju koalicije.
Odaziv veći nego prije četiri godine, izlazne ankete u 19 sati
U prva četiri sata slovenskih izbora izašlo je u nedjelju nešto više birača nego prije četiri godine, objavilo je izborno povjerenstvo, no čini se da stranke ipak nisu uspjele značajnije mobilizirati svoje birače.
Glas za zastupnike u novom sazivu parlamenta dalo je od sedam sati 295.763 od nešto više od 1,7 milijuna upisanih birača, odnosno 17,27 posto.
To je nešto više nego na zadnjim parlamentarnim izborima kada ih je u prva četiri sata glasalo 15,43 posto.
Interes Slovenaca za izbore već godinama opada, a čini se da ni na ovim izborima 25 stranaka koje se bore za 90 mjesta u parlamentu nije uspjelo značajnije mobilizirati svoju biračku vazu iako su mnoge od njih izbore nazvali presudnima.
Prema prognozama, konačna izlaznost bit će veća nego prije četiri godine kada je glasalo 51,5 posto birača.
Trećina je tada poduprla novu stranku pravnika Mire Cerara koji je kasnije formirao tročlanu koalicijsku vladu čija je popularnost zadnjih godina jako pala unatoč gospodarskoj i političkoj stabilizaciji u odnosu na godine krize.
Za mandate u novom sazivu parlamenta koji će se konstituirati u drugoj polovici lipnja bori se 1630 kandidata iz 25 stranaka, od kojih realne izglede ima njih sedam do osam.
Prema predizbornim anketama, najveće šanse za relativnu većinu ima čelnik konzervativne Slovenske demokratske stranke (SDS) Janez Janša, a ako mu uspije sastaviti vladu po treći bi put preuzeo mjesto premijera.
Janši politički oponenti i dio analitičara zamjeraju mu da je u kampanji koristio izrazitu antimigrantsku retoriku, plašeći građane mogućim novim migrantskim valom iz Azije i Afrike prema Europi.
Prigovarali su i da oponaša mađarskog premijera Viktora Orbana s kojim je dugogodišnji prijatelj i da Sloveniju želi približiti državama istočne i srednje Europe koje se protive migrantskim kvotama i zastupaju ideologiju tzv. neliberalne demokracije.
Privremene rezultate s više od 3000 biračkih mjesta izborno povjerenstvo počet će objavljivati nakon njihova zatvaranja u 19 sati.
Tada će i više televijskih postaja i portala objaviti rezultate izlaznih anketa, koje bi mogle pokazati tko je relativni pobjednik izbora i koje bi se koalicije mogle formirati nakon izbora. (Hina)