Slovenci u nedjelju osmi put izlaze na parlamentarne izbore otkako žive u samostalnoj državi. Bira se 90 zastupnika Državnog zbora, a u anketama najbolje stoji Slovenska demokratska stranka (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše.
Predizborne ankete pokazuju da je oko 1,7 milijuna birača nezadovoljno četverogodišnjim mandatom lijeve koalicije koju je vodio premijer Miro Cerar.
Iako im je uspjelo smanjiti nezaposlenost i stabilizirati javne financije, uglađenom pravniku Ceraru i njegovim koalicijskim partnerima, čelniku socijaldemokrata (SD) Dejanu Židanu i stranke umirovljenika (DeSUS) Karlu Erjavcu birači zamjeraju izostanak rasta plaća i mirovina i neprovođenje obećanih reformi.
Sve predizborne ankete, pa i one objavljene u petak nekoliko sati prije početka izborne šutnje, pokazuju da će relativnu većinu i najviše mandata u parlamentu dobiti Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše, čime se otvara mogućnost za formiranje vlade desnog centra.
Analitičari, međutim, napominju da je Janšin koalicijski potencijal relativno slab jer je ovisi od rezultatu demokršćanskske Nove Slovenije (NSI) i Slovenske pučke stranke (SLS) koja će imati problema s ulaskom parlament.
Razmrvljenost političke scene
Prema anketi agencije Mediana, Janšinu stranku podržava 16,3 posto birača, a kad se tome pribroje neodlučni glasovi njegovi bi kandidati mogli osvojiti skoro četvrtinu zastupničkih manadata u parlamentu.
Na drugom mjestu po trenutnoj potpori birača je Lista Marjana Šarca (LMŠ) sa 7,6 posto ispitanih, koja se smatra velikom političkom nepoznanicom iako analitičari smatraju da je kompatibilnija sa strankama ljevice.
Na trećem mjestu, po anketi Mediane, našla se Ljevica (L) Luke Meseca kojoj se priklonilo 6,8 posto ispitanika i koja je tako zadnjih dana preskočila socijaldemokrate (SD) koji su na 5,5 posto.
Stranka modernog centra (SMC) aktualnog premijera Mire Cerara ima potporu od 4,8 posto, dok po 4,7 posto imaju DeSUS i NSI.
Prema ispitivanju Mediane, u parlament bi se nakon višegodišnje pauze mogla vratiti Slovenska nacionalna stranka (SNS) Zmage Jelinčiča jer trenutno ima 3,9 posto potore.
Izborni prag u Sloveniji je četiri posto.
SLS, kao mogući važan Janšin koalicijski partner, tek je na 2,1 posto.
Orban financirao Janšu?
Jedna od važnijih tema u predizbornoj kampanji bila je transparentnost poslovanja političkih stranaka, nakon što su mediji prenijeli da je Janšina stranka svoju kampanju financirala i sredstvima koje su u njoj bliske medije investirali poduzetnici iz Mađarske, koji su, pak, bliski mađarskome premijeru Viktoru Orbanu, a to se odrazilo i u snažnu "protumigrantsku" retoriku stranke koju ljevica optužuje za "desni radikalizam" i širenje netolerancije.
Janša je u zadnjim izjavama prije izborne šutnje negirao navode o netransparentnosti svoje kampanje, te aferu pripisao političkim protivnicima.
Ponovio je da ilegalne migracije smatra velikom opasnošću za Europu te rekao kako ne bi dopustio da Slovenija "koja čuva šengensku granicu" ponovo postane žrtva migracijskog vala, kako se to dogodilo prije tri godine.
Odnosi s Hrvatskom ovaj put u Sloveniji nisu bili u prvom planu izborne kampanje, kako se to znalo događati ranije, prvenstveno zbog načelnog sporazuma Cerara s parlamentarnim strankama da se za reakcije oko tužbe za neprovedbu arbitražnog sporazuma pričeka reakcija Europske komisije koja se očekuje sredinom ovog mjeseca, a oštriju retoriku u vezi s "hrvatskim" pitanjima u kampanji su isticale samo manje neparlamentarne stranke poput SNS-a i SLS-a.
Parlamentarni izbori u Sloveniji započet će u nedjelju u 7 sati i trajati do 19, kada će se objaviti rezultati izlaznih anketa koji bi mogli naslutiti konačnog pobjednika i koalicijske potencijale. Prvi službeni rezultati očekuju se već tijekom večeri.
Državno izborno povjerenstvo izvješće o službenim rezultatima izbora predat će 15. lipnja predsjedniku države, dok se prva konstitutivna sjednica novog parlamenta očekuje 22. ili 23. lipnja.
Lideri slovenskih stranaka u završnom TV sučeljavanju i o arbitraži, migrantima i Schengenu
Slovenski premijer na odlasku Miro Cerar rekao je u petak u zadnjem predizbornom sučeljavanju lidera stranaka koje nastupaju na nedjeljnim parlamentarnim izborima kako očekuje da će i nova vlada inzistirati na tome da Hrvatsku treba tužiti jer ne priznaje arbitražnu presudu, dodavši kako Slovenija u tome ima potporu više članica Europske unije.
"Nastavljamo inzistirati na implementaciji arbitražne presude pravnim putem i pripremamo se na tužbu na Sudu EU u Luksemburgu i u tome neće biti popuštanja", kazao je Cerar prilikom predizbornog sučeljavanja lidera najvećih stranaka u petak na komercijalnom televizijskom kanalu POP-TV.
Cerar je time reagirao na navode čelnika Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše i demokršćanske Nove Slovenije (NSI) Mateja Tonina koji su relativizirali njegovo inzistiranje na arbitražnoj presudi za koju kažu da nije najpovoljnija za Sloveniju i da je Cerarova vlada od Hrvatske u tom slučaju doživjela poraz i da je bila "izolirana" u Europi, rekavši da Njemačka, Francuska, države Beneluksa i neke druge podržavaju slovensko stajalište kako je arbitražna presuda konačna i da je treba primijeniti jer se radi o principu poštivanja vladavine prava.
Cerarovo stajalište podržali su i predsjednik Demokratske stranke umirobvljenika (DeSUS) Karl Erjavec, te čelnik Socijalnih demokrata (SD) Dejan Židan, Cerarovi partneri u aktualnoj vladi.
Erjavec, koji je u sadašnjoj vladi i ministar vanjskih poslova, kazao je uz to da se pokazalo kako Hrvatska ne poštuje svoje međunarodne obveze te da još dugo neće biti spremna za ulazak u Schengenski prostor, a Židan da je za neimplementaciju arbitražne presude odgovorna i Europska komisija na čelu s Junckerom u kojoj je prevelik utjecaj političkih stranaka koje pripadaju Europskoj pučkoj stranci (EPP) na koju je hrvatska vlada imala veći lobistički utjecaj.
Janša je u televizijskoj raspravi nekoliko sati prije izborne šutnje koja će trajati sve do zatvaranja birališta u nedjelju u 19 sati kazao da arbitrražna presuda nije ispunila očekivanja Slovenije i da je arbitražna presuda za Hrvatsku sporna u prvom redu zbog načina kako je do nje došlo, ali i zbog neriješenog graničnog pitanja koje ima sa Srbijom i BiH.
Hrvatska će biti spremna pristati na arbitražno rješenje sa Slovenijom nakon što riješi granične probleme s tim dvjema državama, gdje je u prednosti nakon donošenja strategije Europske komisije za zapadni Balkan po kojoj granična pitanja treba riješiti bilateralno i prije ulaska u EU, ocijenio je Janša.
Tonin, potencijalni koalicijski saveznik Janše, ako stranke desnog centra osvoje većinu, kazao je da se i u slučaju arbitražnog spora s Hrvatskom pokazalo da je Slovenija pod Cerarovom vladom "ostala bez saveznika" iako je u tom pitanju načelno "na pravoj strani" te da ju je hrvatska diplomacija vještim lobiranjem "pobijedila".
Predsjednik Socijalnih demokrata (SD) Dejan Židan je za to što arbitražna presuda još nije implementirana naveo i "prevrtljiva" stajališta predsjednika Europske komisije, ali i prevelik utjecaj europske desnice u Komisiji i Europskom parlamentu.
Odnosi s Hrvatskom i vanjska politika općenito nisu bili u središtu jednomjesečne kampanje uoči slovenskih parlamentarne izbora, koja je bila koncentrirana uglavnom uglavnom na domaća i europska pitanja, te "govor mržnje", a u završnom sučeljavanju na POP-TV-u Hrvatska je spomenuta i u kontekstu potencijalne nove migracijske krize.
Većina lidera stranaka koje se natječu za 90 mjesta u slovenskom parlamentu optužila je Janšu, kojemu ankete daju najviše izgleda za dobivanje relativne većine, za "kampanju zastrašivanja" oko mogućeg novog migrantskog vala, navodeći da nepotrebno dramatizira situaciju preko sebi bliskih medija, pri čemu stranke ljevice uglavnom isključuju mogućnost da se s njime vežu u neku koaliciju čak i u slučaju da dobije mandat za sastavljanje nove vlade.
Među najoštrijima je bio Židan, koji je za Janšu i njegovu stranku kazao da u Sloveniju unose iracionalan strah od migranata i izbjeglica preko "medijskog imperija" koji financiraju poduzetnici bliski mađarskom premijeru Orbanu, dok ga je Cerar optužio za širenje "govora mržnje" i netolerantnost te kazao da situacija s migrantskim tokom nije dramatična i da je njegova vlada na adekvatan način zaštitila Schengensku granicu.
Janša je kazao da opasnost novih migracija predstavlja jednu od glavnih tema rasprava u Europi te da se u Sloveniji taj problem podcjenjuje. "Ako ja budem predsjednik vlade, granica s Hrvatskom bit će za nezakonite migrante hermetički zatvorena", rekao je.
Na pitanje o svojim vezama s mađarskim premijerom i njegovim stajalištima o migrantima, Janša je odgovorio da je on u Mađarskoj riješio pitanje sigurnosti, te da je Budimpešta sigurnija od gradova u Francuskoj, Belgiji i Velikoj Britaniji, gdje postoje "no-go zone" u kojima zbog opasnosti i kriminala ne može niti policija. U Budimpešti na ulicama nećete vidjeti policajce s automatskim puškama kao u Parizu ili Bruxellesu nego turiste koji mirno razgledavaju grad, kazao je Janša.
Tonin je podržao Janšu u stajalištu da je migracijski problem potrebno riješiti u zemljama iz kojih izbjeglice i migranti dolaze i ojačati vanjske granice EU, ali u međuvremenu inzistirati i na jačanju prisutnosti vojske i policije na zelenoj granici prema Hrvatskoj, kao vanjskoj granici Schengena, kako bi se nezakonitim migrantima uputila "jasna poruka" da je Slovenija za njih zatvorena.
Predsjednik Ljevice (L) Luka Mesec kazao je naprotiv da Slovenija treba smanjiti troškove za vojsku i policiju, ali i što prije ukloniti bodljikavu žicu s granice s Hrvatskom, te da se pogrešno govori o migrantima koji su po njegovim riječima "izbjeglice" i tako ih treba tretirati.
Mesec je i dosadašnju lijevu koaliciju premijera Cerara i stranke u njoj optužio da se unatoč deklarativnom izražavanju humanitarnosti prema izbjeglicama prema njima odnosila represivno, jednako kao i desnica, te da predstavlja samo drugi pol europskog i globalnog "neoliberalizma" kojemu se njegova stranka suprotstavlja.