Dogodilo se bezbroj puta dosad, pa nema razloga vjerovati da se i ovaj put neće pojaviti ljudi dovoljno beskrupulozni da zarađuju na onima koji će se htjeti uključiti u humanitarno pomaganje Ukrajini.
Građani diljem svijeta zatrpani su slikama nesretnih ukrajinskih izbjeglica, mahom žena i djece, kojih je dosad gotovo milijun prebjeglo iz domova, a procjenjuje se kako bi konačni broj osoba koje će zaklon pokušati pronaći izvan Ukrajine mogao dosegnuti i do pet milijuna.
Na sreću, globalizacija se prelila i na humanitarstvo pa se diljem svijeta organiziraju raznorazne humanitarne akcije s namjerom pomaganja nesretnim Ukrajincima, a mediji diljem svijeta objavljuju vodiče kako se priključiti akcijama kojima je preko projekata GoFundMe, kriptovalutama i dobrotvornim udrugama dosad prikupljeno na milijune i milijune eura.
Ipak, stručnjaci upozoravaju kako je u moru akcija, prije odabira uplate novca, ipak potrebno napraviti malo istraživanje - dobro provjeriti kome se točno i za što uplaćuje novac, kako donacije ne bi završile u rukama prevaranata.
Najčešće prevare uključuju prevare telefonskim pozivima, elektroničkom poštom, reklamama na internetu te porukama kojima se ljude poziva da doniraju, i koje pritom nerijetko izgledaju veoma autentične, pojasnio je za CNBC Adam Levin, stručnjak za kibernetičku sigurnost.
Nažalost, poruke i pozivi nerijetko dolaze od osoba koje nemaju nimalo dobre namjere te žele kapitalizirati na nečijoj nesreći, a posebno na nečijoj lakovjernosti i spremnosti da pomogne.
Uz malo truda i pažnje, moguće ih je na vrijeme prepoznati, jer obično podrazumijevaju upotrebu specifičnog izričaja te cijelu lepezu osjećaja od uplašenosti i straha pa sve do prijetnji.
U njima se često čini da poruke stižu direktno iz Ukrajine, od osoba kojima u ovom trenutku treba pomoć, koji pojašnjavaju kako su tamo zapeli te da imaju puno novca, ali im treba pomoć kako da ga prebace na neki drugi račun.
Drugi, pak, tip odnosi se na one koji se predstavljaju kao udruge ili platforme koje prikupljaju donacije za Ukrajinu. Levi kaže da ima nekoliko savjeta za sve one koji se žele uključiti u doniranje.
Prvo, ne preporučuje se klikanje linkova ili priloga u mailovima koji se odnose na online doniranje i koji podrazumijevaju brzu i emotivnu reakciju.
"Svaki put kada dobijete takvu poruku i u vama se javi instinkt da odmah uplatite novac, prvo zastanite i pojasnite si da ste prije uplate, samima sebi i ljudima kojima želite pomoći, dužni napraviti kratko istraživanje", kaže Levin.
Istražite dobro ime udruge, platforme ili stranice koja vas poziva na uplatu, pogledajte piše li se što o njima na internetu i ima li kakvih osvrta, a onda potražite i konkretne stranice tih organizatora, kako biste provjerili da ste doista od njih dobili poziv na uplatu, a ne od nekoga tko se samo pretvara da je ta organizacija.
Ako ste se odlučili na uplatu, preporuka je ne koristiti debitnu već kreditnu karticu, jer ona prije uplate ipak podrazumijeva neke dodatne mjere zaštite, za razliku od debitne kartice, koja uglavnom samo prema vašem nalogu prosljeđuje novac primatelju.
Levin također savjetuje korisnicima da redovito provjeravaju stanje na računu te uključe opcije automatske dojave bilo kakvih promjena, što je danas moguće napraviti u većini banaka.
Savjeti američkog stručnjaka dolaze nakon što su Amerikanci, tijekom pandemije, sudjelujući u lažnim humanitarnim akcijama, izgubili preko 35 milijune dolara, no ne treba ići tako daleko da se potraže primjeri. Nakon razornih potresa u Hrvatskoj imali smo slučajeve lažnih računa za pomoć stradalnicima, zbog čega je MUP tada upozorio da je najsigurnije novac uplaćivati preko službenih računa koji su bili objavljeni na stranicama državnih institucija.
Kad je u pitanju Ukrajina, za one koji ne žele riskirati preporuka je obratiti se službenim organizacijama, kao što su Crveni križ, UNHCR, UNICEF, Caritas ili Liječnici bez granica, na čijim je službenim stranicama moguće pronaći brojeve za uplatu novca.