VELIKA ŠKRTICA

Nove prevare: Zašto ljudi u 21. stoljeću i dalje preko Fejsa kupuju robu od tvrtki koje ne postoje?

Našla žena Facebook stranicu “Najam vjenčanica xyz” i odmah uplatila. Nije joj se dalo istražiti ja tvrtka uopće postoji. Kako to?

Psihoterapeutkinja Lidija Jurić Sulić upozorava da do prijevara često dolazi jer nije kod svih ljudi koji kupuju glavni cilj sigurna i pouzdana kupovina

 -/PhotoAlto/Profimedia

Biste li ušli u poslovni prostor bez naziva firme, unaprijed platili pet tisuća kuna čovjeku kojeg ne poznajete i onda tjednima čekali da vas nazovu da je narudžba stigla?

I onda se još čudili što su vas prevarili?

Ne biste?

A zašto je onda tako velikom broju ljudi to sasvim normalno napraviti online, putem društvenih mreža na kojima “tvrtkama” koje ne postoje uplaćuju novac za robu za koju nisu provjerili hoće li im biti isporučena, a onda tjednima objavljuju statuse o tome kako su bili prevareni?

Da me se krivo ne shvati - osuđujem svaku vrstu prijevare potrošača i smatram da strogo treba kazniti svakoga tko se pokušava okoristiti na njihovoj naivnosti - no doista je impresivan broj onih koji su u stanju uplaćivati novac bez ikakve provjere, a potom misle da im je glavni krivac Državni inspektorat.

Evo svježih primjera iz grupa na Facebooku.

Našla žena neku Facebook stranicu na kojoj doslovno piše “Najam vjenčanica xyz” i odmah uplatila.

Nije joj se dalo pročitati komentare pod njihovim postovima, a kamoli ime obrta ubaciti u Google koji bi joj pokazao da obrt ili firma takvog naziva ne postoji.

Nema adrese ni broja telefona, a pod posljednjom objavom koju je salon objavio ljudi upozoravaju da su zabrinuti za pošiljke.

Druga je pak od neke navodno talijanske tvrtke naručila vuneni kaput, iako na stranici nigdje nema informacije o imenu firme, već samo neka adresa u Riminiju na kojoj ne postoji registrirana tvrtka i iako su korisnice već ranije pisale kako je riječ o čistoj prijevari potrošača.

Nevjerojatno je da neki ljudi i dalje naručuju od lažnih obrta koji se na Facebooku reklamiraju kao oprema za dom, iako jednostavna Google pretraga pokazuje da firme s takvim nazivom uopće ne postoje, a grupe su prepune obavijesti već ranije prevarenih članova koji upozoravaju da ne treba nasjesti na ponude koje predobro zvuče.

Da bi stvar bila još gora, prevaranata je toliko puno da već neko vrijeme postoje crne liste problematičnih prodavača sa slikovitim opisima korisnika kako su oštećeni, javno se objavljuju njihova imena te imena novih obrta koje su otvorili, korisnike se crno na bijelo upozorava da ne kupuju od takvih osoba.

Pa ipak, iz tjedna u tjedan na mrežama iskrsne kakav novi nesretnik kojemu baš nikako nije jasno gdje su nestale pare koje je za set porculanskih šalica uplatio obrtu “Masovna prijevara”.

Doista, kako je to još uvijek moguće danas, u vremenu u kojem relativno jednostavno možemo provjeriti je li neka tvrtka legitimna ili ne?

Psihoterapeutkinja Lidija Jurić Sulić upozorava da do prijevara često dolazi jer nije kod svih ljudi koji kupuju glavni cilj sigurna i pouzdana kupovina - odnosno, ponekad se kupovina obavlja s ciljem olakšanja nakupljene tjeskobe i frustracije, a ponekad je ona posljedica ovisnosti o internetu kod koje se oslobađa dopamin zbog izazivanja osjećaja ugode i nagrade.

”Najveća zamka online kupovine nalazi se u njenoj dostupnosti. Za razliku od fizičke kupovine, gdje je trebate planirati, obući se, doći do trgovine i slično, ovdje se ne stvara kritički prostor u kojemu možete promisliti treba li vam nešto doista, a taj bi vremenski prostor omogućio da razmislimo i uspostavimo kontrolu nad potrebom”, kaže Jurić Sulić.

Danijela Princi Grgat iz udruge Hrvatski institut za financijsku edukaciju pojašnjava kako prijevare često budu osmišljene tako da potrošača lako dovedu u zabludu - kroz ljubaznu komunikaciju za koju se potrošaču čini da bi je bilo nepristojno prekinuti, stvaranje dojma da je ponuda limitirana i požurivanje da se što prije odluči, lažnim informacijama da je robu naručio velik broj potrošača, kao i korištenjem lažnog profila ljudi iz javnog života.

”Kad žrtva prijevare osvijesti što se dogodilo i da su signali prijevare možda bili vidljivi od početka, zbog osude društva stvori se nelagoda i često o tome ne žele niti razgovarati”, pojašnjava Princi Grgat.

Tu su, nastavlja, i brojne fraze koje izazivaju emocionalnu reakciju - poput “popust” ili “ograničena ponuda”, zbog čega ljudi često zanemaruju da prvo trebaju provjeriti trgovca.

”Neki od znakova da je kupovina nesigurna su nedostaci podataka o trgovcu, kao što su njegov naziv, sjedište, broj telefona, e-mail adresa, broj sudskog registra u kojem je trgovac upisan, kao i podaci o registru u koji je upisan te uvjeti zaštite privatnosti potrošača. Osim toga, nesigurne su stranice koje počinju http umjesto https URL kodom, kao i svi koji vas traže da mailom pošaljete podatke s kartice”, upozorava naša sugovornica.


Imate prijedlog za veliku škrticu?

Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

image

Velika škrtica

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. lipanj 2022 01:05