ZAGREB - Prijedlogom proračuna za 2011., kojim zamrzava potrošnju države na ovogodišnjoj razini, Vlada je pokopala vlastiti program gospodarskog oporavka.
Marketinški spin
U proračunu za sljedeću godinu nema bolnih rezova, o kojima je sve donedavno govorila premijerka Jadranka Kosor. Štoviše, iz proračuna koji su skrojili u Banskim dvorima ne vidi se ni namjera države da barem preraspodijeli svoju enormnu potrošnju koja će i u sljedećoj godini iznositi više od 122 milijarde kuna, iako stručnjaci neprekidno upozoravaju da je fiskalni kapacitet Hrvatske mnogo manji i da na dulje staze ne može podnijeti potrošnju veću od stotinjak milijardi kuna. Proračunske kune nastavit će se najvećim dijelom trošiti na plaće, mirovine, socijalu i potpore gubitašima, a gospodarstvo će morati obilno financirati život raznih društvenih grupa na državnoj infuziji.
- Predloženi je proračun marketinški spin: umirovljenicima se neće smanjivati mirovine, zaposlenima u državnoj upravi i javnim službama plaće, seljacima poticaji, a svima zajedno socijalne naknade. Poruka tog proračuna građanima jest da glasaju za sadašnju vlast koja će, ako opet pobijedi na izborima, već 2012. morati dirati u sva ta prava, samo što će za građane tada biti kasno - ističe Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a, stranke koja je još donedavno činila dio vladajuće koalicije.
Kosor stoga u predloženom proračunu vidi podvalu hrvatskim građanima i zabijanje zadnjeg čavla u lijes programa gospodarskog oporavka. Slični stavovi dolaze iz drugih oporbenih stranaka.
- Ako je netko pri usvajanju rebalansa ovogodišnjeg proračuna i sumnjao da se mjere iz programa gospodarskog oporavka neće provesti, onda tih dvojbi više nema: ovim je proračunom taj program definitivno pokopan - zaključuje Kosor.
Investicije u tragovima
U proračunu za 2011., naime, nema smanjivanja rashoda, i to u uvjetima kad su proračunski prihodi sve manji, baš kao što nema ni radikalnijih izmjena u sustavu subvencija. Po oba će kriterija - i po visini javne potrošnje koja je, po podacima MMF-a, kod nas lani dosegnula gotovo 42 posto BDP-a, kao i po udjelu subvencija većem od tri posto BDP-a - Hrvatska ostati među europskim prvacima.
S druge strane, nastavak privatizacije i najavljeni novi investicijski ciklus iz novog se proračuna mogu iščitati samo u tragovima.
Gospodarski rast 1,5%
- U predloženom proračunu zapravo nema mjera iz programa gospodarskog oporavka. Vlada se jednostavno nije odvažila provesti potrebne reforme, a dio razloga za to treba tražiti i u skorim izborima - primjećuje Zrinka Živković-Matijević, analitičarka Raiffeisena.
No, u Vladi ističu da se program gospodarskog oporavka nastavlja provoditi. Premijerka je na posljednjoj sjednici Vlade, posvećenoj proračunu, istaknula da Vlada i 2011. namjerava nastaviti sa smanjivanjem neporeznih davanja te tako rasteretiti gospodarstvo.
Osim toga, u Banskim dvorima očekuju da će Hrvatska 2011. ostvariti (prema mišljenju mnogih, nerealan) gospodarski rast od 1,5 posto, što će za posljedicu, u uvjetima zamrzavanja proračunskih rashoda, imati i smanjenje udjela državne potrošnje u BDP-u.
Premijerka i štednja
Država, tvrdi premijerka, i 2011. nastavlja politiku štednje. Ipak, ne namjerava štedjeti ni na plaćama, ni na mirovinama, ni na socijali.
Nema otkaza u javnoj upravi ni privatizacije
1. Smanjenje izdataka javnog sektora134 milijarde kuna iznose rashodi proračuna, državnih zavoda i agencija
“Smanjenje izdataka javnog sektora, uz povećanje učinkovitosti i transparentnosti u radu” točka je programa oporavka, no izdaci za zaposlene u proračunu za 2011. nisu smanjeni, što znači da država ne namjerava smanjiti javni sektor te da je odustala od plana “smanjenja broja zaposlenih za oko 5 posto uz izradu plana zbrinjavanja viška zaposlenih”
2. Racionalna potrošnja 93,5 milijardi kuna za plaće, mirovine, naknade i subvencije
Najveći dio proračuna i dalje je namijenjen troškovima kojima se kupuju birači i koalicijski partneri. Novac se nije ni djelomično preusmjerio u ekonomski opravdana kapitalna ulaganja.
3. Nastavak privatizacije 500 tvrtki spremnih za prodaju
Fond za privatizaciju još je ljetos Vladi poslao popis tvrtki spremnih za privatizaciju, ali prodaja još nije počela, a čini se da je niti ne planiraju. Problem je u politici jer, primjerice, HSS Podravku smatra svojim posjedom i ne dopušta prodaju velikih poduzeća poput HEP-a, a rezultat je da proračun u 2011. računa na skromnih 350 milijuna kuna prihoda od privatizacije.
4. Novi investicijski ciklus 13,8 milijardi eura vrijedan katalog investicijskih projekata
Većina projekata iz Vladina kataloga tek je u početnoj fazi, uglavnom na razini ideje, pa, osim pojedinih projekata u energetici i vodoprivredi, nema šanse da se u 2011. počnu realizirati. Ni u proračunu nema naznaka da se priprema novi investicijski ciklus, a Agencija za promicanje izvoza i ulaganja je ukinuta.
5. Reforme u zdravstvenom i mirovinskom sustavu 35,1 milijarda kuna za mirovine u 2011.
Od tog će iznosa za mirovine iz doprinosa nedostajati oko 16 milijardi kuna koje se moraju namaknuti iz poreza. Planiran je rast doprinosa za drugi stup mirovinskog osiguranja, što bi značilo pad u prvom stupu, no toga nema u proračunu, a Vlada je već ove godine popustila pod pritiskom i znatno ublažila raniji odlazak u mirovinu.
6. Promjena sustava poticaja u poljoprivredi 2,77 milijardi kuna za poljoprivredne subvencije
Tim je novcem HDZ izravno kupio naklonost HSS-a, pa će hrvatski seljaci i dalje dobivati subvencije suprotno praksi u EU. Iznos za 2011., doduše, 1,2 posto je manji nego ove godine, ali je zato ove godine bio 9,2 posto veći nego lani.
7. Reforma sustava potpora6,3 milijarde kuna za sve subvencije
Jedan od važnih ciljeva programa oporavka jest preusmjeravanje proračunskog novca prema ekonomski opravdanim kapitalnim ulaganjima. Međutim, u sustavu subvencioniranja se ništa ne mijenja, osim što će HŽ i Croatia Airlines dobiti nešto manje novca. Po visini raznih subvencija ostajemo na vrhu europske ljestvice.
8. Puna primjena OIB-a 29,5 milijardi kuna za naknade (bez mirovina)
Puna primjena OIB-a važna je stavka u programu oporavka jer samo uz njegovu pomoć socijalni transferi mogu ići onima koji ih uistinu trebaju. No, iznos za naknade gotovo je isti kao i ove godine, što znači da se ni filozofija njihove isplate neće promijeniti.