Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), ključna ustanova za organizaciju i provedbu ispita državne mature, u srijedu će objaviti rezultate ovogodišnjih kandidata. Maturu je u ljetnome roku prijavilo 31.799 učenika, što je najmanje od uvođenja mature 2010. - najviše prijavljenih bilo je 2015., njih 39.114, otkad je broj kandidata u padu, prosječno po 2000 godišnje. Ove godine polagalo se ukupno 120 tisuća ispita iz 28 predmeta.
Prema riječima ravnatelja NCVVO-a Vinka Filipovića, unatoč tome što je zbog ukupnog broja pristupnika i osoba uključenih u provedbu riječ o projektu visokog rizika, ovogodišnja je matura prošla bez ijednog oblika kompromitiranja ispita, bilo da je riječ o pogrešno pakiranim ispitima, onima ranije otvorenim ili nečem trećem, što su bile pojave prijašnjih godina.
Po podacima Centra, polaganje ispita nadziralo je 19.200 dežurnih nastavnika, organizacijsku ulogu imala su 372 ispitna koordinatora iz školskih povjerenstava, a čitav proces ovih se dana privodi kraju uz odabrana 864 ocjenjivača ispita. Unatoč tome što ih je prijavljeno 31.799, na obavezne ispite izašlo je znatno manje kandidata. Hrvatski jezik polagalo je 27.534 pristupnika, esej iz hrvatskog 27.383, matematiku 27.770 pristupnika, a engleski jezik 28.857.
Jesenski rok
- Razlozi zašto svi prijavljeni kandidati nisu izašli na ispite u ovom nam trenutku nisu poznati. Podaci nam pokazuju da je više od 3000 kandidata prijavilo ispite na koje nisu izašli. To daje zanimljivu poruku, iako je sličnih odstupanja bilo i prijašnjih godina - kaže Filipović. Trenutno je poznato da su za šestero maturanata ispiti poništeni zbog varanja, odnosno korištenja mobitela. Četvero kandidata služilo se mobitelom tijekom pisanja eseja (?), a po jedan tijekom polaganja matematike i engleskog jezika.
Osim ispita na kojima su uhvaćeni u varanju, tim su kandidatima poništeni svi ispiti na koje su dotad izašli, što znači da je za njih ljetni rok mature propao, no imaju mogućnost izlaska na jesenski rok.
- Bilo je i nekih drugih oblika nepravilnosti, a te slučajeve trenutno rješava povjerenstvo Centra. Neki od njih odnose se na upis punog imena i prezimena učenika koji je polagao maturu, što je zabranjeno jer se na taj način ocjenjivačima ispita otkriva identitet kandidata, koji je dužan na ispit staviti paraf umjesto punog imena, objašnjava Filipović. Također, povjerenstvo razmatra slučajeve za koje postoji sumnja u prepisivanje, što se utvrđuje usporedbom ispita. Manji broj učenika, njih 11, na datum polaganja ispita mature bili su covid pozitivni, pa i njih čeka jesenski rok. Ukupno sedam učenika pisalo je ispite pod mjerom samoizolacije, u školama pod posebnim mjerama.
- Iznimno smo zadovoljni ovogodišnjom provedbom mature, dežurni nastavnici, ispitni koordinatori, ravnatelji i ocjenjivači uistinu su odradili zahtjevan posao - kaže Filipović.
Prigovori
Ipak, najzanimljivije tek slijedi: nakon prošlogodišnje mature, koju je polagalo 30.450 kandidata (od prijavljenih 32.288) u ljetnome roku i 4947 u jesenskom (što je najmanji broj pristupnika drugome roku u dosadašnjim maturama), maturanti su uložili ukupno 4914 prigovora, najviše na rezultate ispita iz hrvatskog. Po službenom izvještaju Centra, 1652 prigovora su prihvaćena.
Valja podsjetiti da je nakon obrade prigovora lani izbio skandal zbog nedopuštenog dodavanja bodova pojedinim kandidatima, nakon čega je tadašnja ravnateljica Centra Ivana Katavić podnijela ostavku. Po podacima Centra, lani je neki od obaveznih ispita mature palo čak 5627 učenika strukovnih škola (38 posto) i 460 gimnazijalaca (4 posto). Svaki peti gimnazijalac i svaki drugi učenik strukovne škole dobili su negativnu ocjenu iz barem jednog ispita. Pritom je lani prag prolaznosti za matematiku, fiziku i kemiju bio 25 posto, za hrvatski 37, a za engleski 37 (B razina) i 36 (A razina).
Lanjsku maturu 105 učenika riješilo je sa stopostotnom točnošću barem jedan od ispita. Od 14. do 16. srpnja slijedi rok za prigovore, konačna objava rezultata bit će 21. srpnja, a dva dana nakon toga slijedi podjela svjedodžbi.