PREZADUŽENI GRAĐANI

NOVA MJERA VLADE Milanović i Lalovac smislili kako će pomoći dužnicima u eurima i kunama?

Priprema se mjera koje će obuhvatiti sve prezadužene, pa i one u eurima, a ne samo dužnike s CHF kreditima
 Sandra Šimunović/CROPIX

Sudeći prema tome da su u vladajućoj stranci zadovoljni reakcijama domaće i strane javnosti na njihovo rješenje o oprostu duga građanima s računima blokiranima dulje od godinu dana, čini se da će vlada Zorana Milanovića krenuti dalje s rješavanjem problema dugovima preopterećenih građana. Poznato je da stručnjaci Ministarstva financija, središnje banke i poslovnih banaka traže dugoročno rješenje za problem dužnika s kreditima u švicarskom franku, ali do javnosti je došlo manje detalja o tome da se razmišlja o kompleksnom rješenju za sve građane koji se više ne mogu nositi s teretom dugova.

Obrada podataka

Ministar financija Boris Lalovac kaže nam da je ovaj vikend proveo znatnim dijelom proučavajući strana rješenja za prezadužene građane. Ministar se ponajprije fokusirao na rješenja skandinavskih zemalja. Naime, iako Hrvatska nema puno toga sličnoga sa Švedskom, Norveškom ili Danskom, upravo te zemlje imaju vrlo visoku razinu zaduženosti stanovništva pa su morale potražiti rješenje za taj problem.

Jedno od iskustava koje je zapelo za oko stručnjacima Ministarstva financija je švedsko rješenje u sustavu poreza na dohodak, a prema kojem se prema detaljno razrađenim kriterijima kamate na kredite priznaju kao porezna olakšica.

U Hrvatskoj je već postajao sustav olakšica vezan uz kamate na stambene kredite, ali ovo bi trebalo biti drugačije rješenje.

Ta ideja iz kabineta ministra financija sigurno će obradovati brojne prezadužene građane, ali da bi uopće došlo do njezine provedbe, Hrvatska mora sustav obrade podataka o građanima, njihovu socijalnom statusu i dužničkim obvezama dignuti na jednu potpuno novu razinu.

Stanje duga

Konkretno, Šveđani znaju da imaju puno razloga za brigu jer je odnos duga kućanstava prema dohotku oko 170 posto (u Norveškoj je još veći, a u Danskoj je rekordnih iznimno visokih 190 posto), ali švedski poreznici raspolažu bogatom bazom podataka koja može uvezati opće imovinsko i socijalno stanje pojedinca s njegovim dužničkim obvezama, što je preduvjet postavljanja kriterija i primjene sustava poreznih olakšica na kamate. To u Hrvatskoj nije slučaj.

Ministar financija kaže kako je poznato da je zbog slučaja franak zatražio od poslovnih banaka da mu isporuče podatke o OIB-ima i stanju duga po kreditnim partijama kako bi se mogla razraditi rješenja za 60-ak tisuća problematičnih dužnika u francima. No, ministar je svjestan da se neće moći tražiti rješenje samo za dužnike u francima, nego za sve one građane koji više ne vraćaju kredite te su oni u bankama već kvalificirani kao neprihodujući. Dakle, slučaj franak vjerojatno će iznjedriti rješenje za sve hrvatske dužnike s problemom u otplati, pa i za najširu kategoriju dužnika s kreditima vezanim uz euro. U protivnom bi se moglo govoriti o njihovoj diskriminaciji.

Socijalna politika

Kad Ministarstvo financija dobije podatke o OIB-ima i stanju duga građana moći će ih uvezati s ostalim podacima o poreznim obveznicima (obvezama, prihodima i imovini).

To će biti osnova da se u Hrvatskoj izradi kvalitetna analiza odnosa duga prema prihodima kućanstava sve do mikro razine. To će biti potpuno novi alat porezne i socijalne politike, ali i ekonomske analitike.

Kao što smo već pisali u subotnjem Magazinu Jutarnjeg lista, poznato je da se na pitanju razumijevanja problematike prezaduženosti stanovništva osobno intenzivno angažira premijer Milanović; pročitao je vrlo upečatljivu knjigu “House of Debts” koja povezuje problem prezaduženosti stanovnika s gospodarskim padom i recesijom. Vlada, dakle, sagledava zaduženost stanovništva ne samo kao socijalni, nego i strukturni ekonomski problem.

Izborna godina

Premijer i ministar financija nastavljaju prikupljati strana znanja o problematici prezaduženosti i teoretskim rješenjima iz svjetskih ekonomskih bestsellera.

Dojam stručnjaka je da je dijelom riječ o pokušaju rješavanja očiglednih ekonomskih i socijalnih problema, a dijelom o činjenici da smo ušli u izbornu godinu u kojoj je fokus puno više na mjerama koje će se svidjeti širokoj javnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2024 15:31