BRUXELLES ZAPRIJETIO VLADI 'Reforme pokrenite sad ili ćemo vas mi na to natjerati!'

Europska komisija je zaprijetila Hrvatskoj da će u svibnju ove godine aktivirati proceduru prekomjernih neravnoteža ukoliko nacionalni program reforme koji Vlada treba do travnja poslati Bruxellesu, ne bude zadovoljavajući. U zadnjem izvještaju koji je Komisija objavila jučer s analizom gospodarske situacije u Hrvatskoj je ponovno utvrđeno postojanje makroekonomske neravnoteže, a mjere koje je Hrvatska do sada poduzele imale su samo ograničeni učinak, nisu dovoljno ambiciozne, većina ih je privremena, a veći broj tih mjera znači dodatno povećanje javne potrošnje.

“Hrvatska ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže koje zahtijevaju odlučnu političku akciju i specifičan nadzor. Komisija će u svibnju, na osnovi nacionalnog plana reformi i drugih strukturnih reformi koje budu objavljene do tada, donijeti odluku o aktiviranju procedure prekomjernih neravnoteža”, kaže Europska komisija. Ovakva prijetnja, koja je uz Hrvatsku upućena i Francuskoj, nije nikad bila tako jasna i ona je rezultat analize našeg gospodarstva i poduzetih reformi.

Prekomjerni deficit

U sjedištu Europske komisije objašnjavaju da se ova mjera može izbjeći samo ako Hrvatska do svibnja usvoji mjere koje će Komisija smatrati dovoljnima i ozbiljnim za korekciju prekomjernih neravnoteža.

Na naše pitanje koje su posljedice ovakve mjere u Komisiji su rekli da bi konačna posjedica mogla biti suspenzija nekih strukturnih fondova, ali put do toga je dosta dalek i Hrvatska još ima dovoljno vremena i prostora da sve to spriječi.

Ipak, s obzirom na to da je u izbornoj godini, u Bruxellesu su svjesni da će zbog toga možda biti teško usvojiti i provesti teške mjere.

Osim što ima prekomjernu makroekonomsku neravnotežu, Hrvatska je i u postupku prekomjernog deficita. Ciljeve koje je Europska unija zacrtala za Hrvatsku, da do kraja 2016. godine smanji deficit ispod tri posto, prema nedavnim prognozama Europske komisije, neće ostvariti.

Zato bi odluka Komisije da Francuskoj da rok od dodatnih dvije godine za smanjenje svog deficita ispod dopuštene razine po Maastrichtskim kriterijima mogla biti znak da će i prema Hrvatskoj biti fleksibilnosti. Međutim, u Bruxellesu upozoravaju da se odluka o tome ne donosi isključivo prema ostvarenju ciljeva nego i na osnovi poduzetih mjera. To znači da bi Hrvatska mogla dobiti produljenje samo ako dokaže da je poduzela odlučne korake, ali da, zbog okolnosti, nije mogla ostvariti ciljeve.

Mogućnost sankcija

Kako nije članica eurozone, formalno se Hrvatsku ne može kazniti, ali uvijek, kako su upozorili jučer u Europskoj komisiji, postoji mogućnost sankcija, a to bi bilo putem uskraćivanja sredstva iz strukturnih fondova Europske unije. Zato upozoravaju da se, bez obzira na izbornu godinu, ozbiljno shvati teška situaciju u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo. Do sada još nije pokrenut korektivni postupak ni protiv jedne zemlje.

Ako bi EU aktivirala postupak prekomjerne neravnoteže, onda bi se od Hrvatske tražilo da izradi korektivni akcijski plan koji bi Komisija potom ocijenila. Bude li taj plan nedovoljan, onda bi tražili drugi. Ako bi i drugi plan bio manjkav, onda bi se moglo ići prema uvođenju sankcija. Te sankcije za zemlje članice eurozone mogu biti financijske kazne u iznosu do 0,1 posto BDP-a, dok kod ostalih koje nisu u eurozoni postoji mogućnost suspenzije dijela europskih fondova koji su im na raspolaganju.

Prigušen rast

Najveća zabrinutost u EU oko hrvatskih mjera postoji zbog velikog i brzog rasta javnog duga, a sve to u isto vrijeme nije dovelo do rasta. Jedan od zaključaka dubinske analize hrvatskog gospodarstvu jest da je rast prigušen te da je odgođeno restrukturiranje tvrtki dok je u isto vrijeme tmurna situacija sa zaposlenošću. Hrvatska ima preslabu vanjsku konkurentnost, a izvoz je još uvijek daleko od potencijala.

Većina zamjerki je ponavljanje onoga što se o Hrvatskoj spominjalo i u prijašnjim izvještajima Europske komisije, poput slabog upravljanja javnom sektorom. Komisija je isto tako utvrdila da negativni učinak na gospodarstvo imaju i visoki i rastući troškovi za kamate što može pokrenuti efekt “snježne grude”. Nedavna odluku o zamrzavanju tečaja švicarskog franka također se vidi kao razlog povećanja nepredvidljivosti.

“To naglašava potrebu za predvidljivijim pravnim sustavom, razmjernom i pravednom intervencijom države u financijski sektor i primjenom sheme za rješavanje osobnog bankrota”, kaže Komisija.

Objašnjavajući što brine EU u ovom slučaju, neslužbeno smo dobili odgovor da ova mjera “u jednu ruku može privremeno pomoći kućanstvima da riješe nelikvidnost, ali može negativno utjecati na poslovanje banaka koje mogu izgubiti dio profita. Kao posljedica to može dovesti do težeg kreditiranja. Isto tako ta je mjera samo privremena, što znači da ni banke ni dužnici ne mogu dugoročno predvidjeti, kažu u Komisiji.

Slabosti sustava

Među problemima gospodarstva se spominju i zaduženost kućanstava i slaba profitabilnost korporacija, što koči rast investicija. Privatni i javni sektor se razdužuju umjerenom brzinom, ali korporativni dug ostaje skoncentriran u korporacijama sa slabom profitabilnošću.

I reforme zdravstvenog sustava predstavljaju izvor fiskalnog rizika. Slabosti obrazovnog sustava zajedno sa slabim inovacijskim kapacitetitima mogu negativno utjecati na dugoročni rast produktivnosti, a ograničeni administrativni kapaciteti predstavljaju prijetnju za punu apsorpciju europskih fondova. Čak i nedavnu prognozu prema kojoj bi Hrvatska ove godine, s rastom od 0,2 posto BDP-a mogla formalno izaći iz recesije, Komisija je temeljila na pretpostavci da će učinkovitije koristiti EU fondove.

Nema volje

Komisija je i prije upozoravala da za neke mjere, koje je sama Hrvatska najavila, ne postoji dovoljna politička hrabrost i volja za provedbu. Među tim mjerama je i preporuka o smanjenju mogućnosti ranog umirovljenja gdje nije zabilježen nikakav napredak.

Određeni napredak je postignut u ispunjavanju specifičnih preporuka Europske komisije, poput reforme radnog zakonodavstva ili testiranja otpornosti bankarskog sektora. Komisija upozorava i na gotovo monopolski položaj nekih kompanija u Hrvatskoj što uzimaju kao dokaz postojanja ograničene konkurencije na domaćem tržištu.