Bauk: 'Hrvatska će umjesto 4,1 milijuna, imati između 3,7 i 3,8 milijuna birača'

ZAGREB - Kada se donese Zakon o registru birača na popisu birača biti će između 3,7 milijuna i 3,8 milijuna birača što je puno realniji broj u odnosu na sadašnji od 4,1 milijuna birača – rekao je danas u Saboru ministar uprave Arsen Bauk braneći konačni prijedlog Zakona o registru.

Unatoč kritikama oporbe Vlada nije odustala od instituta aktivne registracije za birače iz dijaspore. Konkretno, prema Zakonu o registru birači koji žive u inozemstvu prije svakih izbora će se morati registrirati u diplomarskom konzularnim predstavništvima kako bi mogli glasati.

Oporbeni HDZ i HDSSB odlučno se protive aktivnoj registraciji te tvrde kako ona vodi tome da se dijaspori potpuno ukine pravo glasa. Objašnjenja ministra uprave kako je aktivna registracija preduvjet za uvođenje dopisnog glasovanja za dijasporu, nisu ih razuvjerila u njihovim stavovima.

- Čini mi se da je ovaj zakon plod predizbornog obećanja iz 2007.da se Hrvatima u iseljeništvu i Hrvatima u BiH ukine pravo glasa. Ovim prijedlogom ide se tim tragom. Podloga za ovaj Zakon je očito očito politika koja smatra da Hrvati u iseljeništvu i Hrvati u BiH ne mogu voljeti Hrvatsku – naglasio je Davor Stier iz HDZ.

Najveća oporbena stranka slaže s uvođenjem reda u biračke popise ali su im potpuno neprihvaljive metode kakve je u tu svrhu predložila Vlada.

- Svi hrvatski državljani koji ne žive u RH imali su u početku pravo na dvanaest zastupnika u parlamentu. Izmjenama Ustava 2010. njihovu zastupljenost smo ograničili na tri zastupnika. A sada time što im propisujemo da se moraju registrirati ako žele glasovati, za njih uvodimo i dodatne restrikcije. Na malo suptilniji način onemogućuje im se ostvarivanja njihovog prava da glasuju na izborima koji se raspisuju u RH. A svi mi koji živimo u Hrvatskoj i koji smo do sada registrirani nećemo morati proći postupak aktivne registracije iako smo po Ustavu kad je riječ o biračkim pravima svi jednaki – objasnio je HDZ-ov Davorin Mlakar.

U HDZ-u smatraju kako se obvezom aktivne registracijom državljani u dijaspori stoga postaju građani drugog reda u odnosu na one koji žive u Hrvatskoj. HDZ-ovac Dujomir Marasović iskritizirao je to od 2010. dijaspora može glasati samo u diplomatsko konzularnim predstavništvima, a broj njihovih zastupnika ograničen je na tri.

- Ono što smo mi napravili da primjerice naši državljani koji žive u BiH mogu glasati ne na 100 mjesta nego samo u konzukatima, to je getoizacija. Poslati 300 ili 500 tisuća ljudi da glasuje u 50 kvadrata u jednom danu to vam je poslati ih u geto. I mi smo ih poslali u geto. Bespotrebno smo ih ponizili. Ako smo to fiksirali na tri predstavnika čemu je onda trebala ponižavati te ljude da ih šaljemo u Sarajevo ili što ja znam u Banja Luku u 50 kvadrata? Jesmo li mi normalni narod, imamo mozga i kako razmišljamo? Nije mi, stvarno mi nije jasno čemu je ovo trebalo sve skupa - rekao je Marasović.

HDSSB također ocjenjuje kako se aktivnom registracijom za dijasporu krši Ustav jer se ona traži samo od državljanja koji žive u inozemstvu.

- Mi moramo omogućiti svima jednako pravo glasa. Ali upravo ovom aktivnom registracijom ostavlja se jedna pravnu prazninu i veliku sumnju da li je zaista predloženi tekst zakona svim građanima omogućuje jednako pravo glasa kao što to propisuje Ustav - rekao je Josip Salapić.

Iako je ministar uprave nekoliko puta ponovio kako će se birači dijaspore moći registrirati i na sam dan izbora HDZ i HDSSB kao argument protiv tog instituta navodili su i to šmo mnogi naši državljani primjerice u Americi žive u mjestima više tisuća kilometara udaljenim od diplomatsko konzularnih predstavništava u kojima bi se trebali registrirati.

Vladajući smatraju kako će Registar omogućiti da se u svakom zna točan broj birača.

- Čime bi se trebale izbjeći situacije kakve su se na posljednjih nekoliko izbora u Republike Hrvatskoj dogodile u čak 6 županija gdje je broj birača u konačnici premašio broj stanovnika, čak i bez uzimanja u obzir broja maloljetnih osoba. Izbjegavanje takvih situacija svakako ide u korist regularnosti izbora. A time što će se birači bez prebivališta u Republici Hrvatskoj pred svake izbore morati aktivno registrirati kako bi ušli u popis birača izbjegle bi se sporne situacije poput glasovanja mrtvih što je bio česti slučaj - kaže Tonka Ivčević (SDP).