'HDZ JE S DESNIČARENJEM 2003. PREVARIO GLASAČE, ALI IM TO DVAPUT NEĆE USPJETI!' Arsen Bauk samo za Jutarnji

Teška su vremena došla za SDP i Kukuriku Vladu. Lokalni izbori i izbori za EU parlament su pred vratima. Nezadovoljstvo birača aktualnom vladom raste, a probudila se i desnica.

Je li u Hrvatskoj u posljednje vrijeme prisutan trend desničarenja s obzirom na govor mržnje koji se može čuti u javnosti?

- Da, u posljednje vrijeme počela se više pojavljivati retorika koja podsjeća na ona vremena “berača kestana” iz 2001. i 2002. Ta je retorika bila utihnula što je možda i posljedica činjenice što je tada na vlasti bila opcija koja je bila u koaliciji sa SDSS-om i što su onda vjerojatno bili svjesni da takva retorika ne ide zajedno s takvom koalicijom. Sada, kada je na vlasti druga opcija, neki misle da mogu određene glasove skupiti na takvoj retorici. Meni je žao što se sada neke vrijednosti - za koje smo mislili da su zajedničke najvećim političkim strankama u Hrvatskoj i da na temelju toga gradimo društvo na konsenzusu - dovode u pitanje. Željeli bi znati je li HDZ iz 2009. na istom tragu kao i ovaj HDZ . Ili su promjenom vodstva stranke promijenili i politiku u tom dijelu. Ovdje nije riječ o problemu odnosa Hrvata i Srba, već je riječ o retorici kojoj je cilj povećanje broja glasova za određene političke opcije.

Koliko je to opasno za državu koja ulazi u EU?

- Bilo bi opasno ukoliko bi takva vrsta retorike dobila većinsku podršku. Ja vjerujem da to neće biti slučaj i da je to predizborna retorika koja neće naići na potporu građana. Nadam se da će se s takvom retorikom gubiti izbori, a ne pobjeđivati. Ako je već 2003. retorika prema suradnji s Haaškim sudom pomogla HDZ-u da pobijedi, a nakon toga su promijenili politiku, nadam se da se birači neće dva puta prevariti.

Nedvosmislena osuda

Jesu li posljednji napadi u Kistanjama posljedica takve retorike?

- Meni se čini da je takvih napada bilo i za vrijeme prošle vlade. Vjerojatno će uvijek biti onih koji će napadati one koji su drugačiji bez obzira na političku situaciju. Ono što je bitno je da takva djela naiđu na nedvosmislenu osudu svih i da se preko toga ne prelazi, a da počinitelji budu primjereno kažnjeni.

Treba li i Ruža Tomašić biti kažnjena zbog svoga govora?

- Nesumnjivo je da takva retorika mora biti kažnjena na izborima. A u kazneno-pravni način kažnjavanja ne bih se upuštao.

Ali Tomašić se vraća u to vrijeme i kaže da rat nije završio?

- Mogu razumjeti takvu retoričku kulturu jer dok god ima nestalih osoba i nerazjašnjenih zločina, možemo retorički reći da rat nije završio. Puno teža je izjava o prebrojavanju krvnih zrnaca članova Vlade. Podsjetio bih vas da je jedan HDZ-ov zastupnik 2011. spominjao imena ljudi koji su trebali postati ministri pa se zapitao je li to hrvatska ili srpska vlada. Ta vrsta retorike tada je naišla na osudu i javnosti i HDZ-a. Nisam siguran da bi sada ta vrsta retorike naišla na osudu tog inteziteta u HDZ-u.

Kako ocjenjujete premijerov nastup na konferenciji za novinare gdje se obračunao sa svima?

- Ne bih ja to nazvao obračunom. Predsjednik je izrazio svoje mišljenje otvoreno. Nisam baš mjerodavan da ocjenjujem njegove nastupe. Ja ipak odgovoram njemu, a ne on meni. Ali dosta toga što je izrekao mi se svidjelo. SDP je u ovih 20 godina hrvatske države samo dva puta bio na vlasti i neminovno se uvijek vuku paralele između ta dva razdoblja. Sintagma o beračima kestena sada pomalo ponovno dobiva na aktualnosti, iako je tada bilo puno osjetljivije razdoblje. Imali smo netom završen rat i Haag. Sad je ta situacija prevladana i kada se to usporedi s ovime, ovo je ipak puno manje osjetljivo. U SDP-u smo osjetili dozu adrenalina nakon nastupa predsjednika. Ta vrsta stila možda je nedostajala Račanu.

Stil i sadržaj

Zato što je bio ‘mlitav’?

- Ne bih ja to tako rekao. Pitanje je što bi bilo da je Račan imao ovakav stil i nastup. Ali svako vrijeme traži određenu vrstu političara. Ono što je nedvojbeno i što sam vidio kod većine komentara jest da je predsjednik Vlade uglavnom u pravu što se tiče sadržaja. A stil je stvar svakoga od nas.

Je li HRT postupio neprofesionalno ugostivši Tomašić u Dnevniku 3?

- Nisam analitičar medija, nego političar. I nije problem u gostovanju Tomašić, već u tome što je uprla prstom u kolegu zastupnika govoreći neistine, a voditeljica je na to morala reagirati. No, to je posao Vijeća za elektroničke medije. Međutim, opet se u javnosti raspravljalo o građanskom ratu u Finskoj. To je potpuno nebitno. Meni je drago da se fokus javnosti ipak prebacio na ono što je bitno. Da vidimo što je to govor mržnje u Hrvatskoj 2013. Počevši od ćirilice u Vukovaru. Bojim se da smo se vratili korak unazad. Gajim iluzije da je to zbog izbora.

Sumnjiva zapošljavanja

Kada se ocjenjuje rad Vlade, kaže se obično da imamo nekorumpiranu vlast, ali mnogi vam zamjeraju stranačko kadroviranje i rodbinska zapošljavanja u državnoj upravi.

- Stranke su stalno pod povećalom i dobro je da je tako. Državna uprava i javna poduzeća nisu i ne smiju biti mjesto za sumnjiva zapošljavanja. Najbolji način za rješavanje toga je transparentnost. Mi smo rekli da oni koji su zaposleni u kabinetima i ministarstvima s nama dolaze i s nama odlaze. Kada je riječ o državnoj upravi, tisuću je manje zaposlenih nego prije. Ako se od pojedinih slučajeva radi generalna stvar, onda je to jedna vrsta zamagljivanja. Kod nas nije bilo masovnog zapošljavanja.

A HNS-ovi mailovi?

- To im nije trebalo. To ostavlja dosta loš dojam iako se radi o proslijeđivanju javno dostupne informacije. Volio bih da zaključak bude da temeljem povratne informacije koja se traži u mailu nitko nije zaposlen po stranačkoj pripadnosti.