OTKRIVAMO: VELIKI TRANSFERI DIJASPORE Gastarbajteri su lani kući poslali 1,4 milijarde USD

Hrvatska je proteklih godina više novca dobila od dijaspore nego od stranih ulagača. Rezultat je to drastičnog pada izravnih stranih ulaganja, ali i sve većeg broja hrvatskih državljana koji odlaze u inozemstvo.

Hrvati su kući iz inozemstva, prema preliminarnim podacima Svjetske banke, poslali oko 1,4 milijarde dolara, što je oko dva posto BDP-a. Hrvatska se tako ubraja među zemlje u kojima zadnjih nekoliko godina transferi vlastitih građana iz inozemstva kontinuirano rastu. Ekonomska kriza i rast nezaposlenosti dodatni su razlog većem iseljavanju.

Bolje od Austrije

Više od milijardu eura službenih novčanih transfera dijasporu stavlja na prvo mjesto stranih investitora. Prema podacima UNCTAD-a (Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju) i Hrvatske narodne banke, u 2012. u Hrvatsku je stiglo nešto više od 1,25 milijardi eura stranih ulaganja, uključujući zadržanu dobit. Najviše novca, prema podacima Hrvatske narodne banke, u Hrvatsku su 2012. investirale kompanije iz Austrije, Luksemburga i Turske. No, kada bi se u obzir uzeli novčani transferi dijaspore, barem oni službenim kanalima, bilo bi to gotovo dvostruko više od austrijskih investitora koji su općenito najznačajniji ulagači u Hrvatsku. Austrijanci su u razdoblju od 1993. do danas investirali više od 7,1 milijardu eura. No, dijaspora je poslala puno više novca, iako se o tome ne govori i ne vodi prava statistika.

Svjetski trend

Prema najnovijem istraživanju Svjetske banke objavljenom uoči godišnjeg zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, uz rast broja iseljenika rastu i doznake emigranata na svjetskoj razini na više od 550 milijardi američkih dolara, od čega na zemlje u razvoju otpada više od 410 (rast od 6,3 posto). Priljev novca emigranata u europskim i srednjoazijskim zemljama porastao je više od 10 posto. Kontinuirani rast novčanih transfera radnika iz inozemstva bilježi i Hrvatska.

I dalje u svijetu najviše novca iz inozemstva šalju emigranti iz Indije (70 milijardi) i Kine (60 milijardi dolara), slijede Filipini (26 milijardi dolara), Meksiko (22 milijarde dolara), Nigerija (21 milijarda) i Egipat (20 milijardi dolara). Značajne transfere iz inozemstva šalju i radnici iz Pakistana, Bangladeša, Vijetnama i Ukrajine.

U odnosu na visinu BDP-a doznake emigranata najznačajnije su za Tadžikistan (48 posto BDP-a), Kirgistan (31 posto), Lesoto i Nepal (25 posto) i Moldaviju (24 posto).

Troškovi transfera

Od europskih zemalja, dakle, najviše novca kući šalju Ukrajinci, potom Tadžikistanci, Rumunji i državljani Srbije, uključujući i Kosovare - Albance s Kosova.

Iz Hrvatske je, prema podacima Svjetske banke, na radu izvan zemlje oko 800.000 radnika, uključujući one s dvostrukim državljanstvom, koji zarađuju i šalju novac kući. Najnovije istraživanje temelji se i na procjenama neformalnih kanala slanja novca članovima obitelji u zemlji porijekla, pogotovo što je cijena službenog transfera novca visoka (oko 9%). Zanimljivo je da je trošak slanja novca iz razvijenih zapadnih zemalja, npr. iz Njemačke u BiH puno veći nego iz Rusije u Azerbajdžan primjerice - 13,5 posto iznosa transfera u odnosu na samo 1,8 posto.

Važniji od EU i MMF-a

Iseljeništvo u BiH godišnje pošalje čak 6-7 milijardi eura, čime omogućava preživljavanje obiteljima koje su ostale u zemlji, ali i pokazuje da je dijaspora važnija od drugih stranih ulagača, pa čak i EU i MMF-a.