U prvom tromjesečju ove godine, na hrvatskom tržištu elektroničkih komunikacija zabilježen je nastavak rasta ulaganja u nepokretnu mrežu.
Prema podacima HAKOM-a, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ukupna ulaganja veća su za 18,5 posto, a ulaganja u VHCN mreže (mreže vrlo velikog kapaciteta) 44,5 posto su viša.
U prvom tromjesečju nastavio je rasti i broj korisnika širokopojasnih priključaka visokih brzina većih od 100Mbit/s tako da oni krajem promatranog razdoblja čine 30,6 posto od ukupnog broja širokopojasnih priključaka ili 82 posto više nego prije godinu dana.
Migracija korisnika s bakrene mreže na VHCN mrežu utjecala je na smanjenje broja priključaka putem bakrene mreže, ali i na porast priključaka putem svjetlovodnih tehnologija za 33 posto.
Nastavlja se i rast priključaka naplatne televizije od 0,3 posto. U odnosu na prvo tromjesečje 2021., kad je naplatnu televiziju imalo 59 posto kućanstava koje prate neki oblik naplatne televizije, u 2022. taj se broj povećao na 62,5, odnosno 3,5 posto.
Ukupni godišnji prihodi na tržištu povećani su za 2,1 posto. Prihodi od usluga širokopojasnog pristupa internetu veći su za 5,5 posto, najma mreže i vodova za 2,1 posto i naplatne televizije za 3,2 posto. Također, očekivano je smanjen prihod i broj korisnika na tržištu telefonskih usluga u nepokretnoj mreži, kao i prihod od javne govorne usluge u pokretnoj mreži, koja uključuje i SMS i MMS poruke.
Dodajmo kako je europski zakonik o elektroničkim komunikacijama, koji je stupio na snagu 11. prosinca 2018., modernizirao postojeće propise EU-a u području telekomunikacija. Komisija je dvije godine nakon toga donijela novu delegiranu uredbu kojom se utvrđuju jedinstvene maksimalne cijene završavanja glasovnih poziva u cijeloj Uniji, koje operatori međusobno naplaćuju za završavanje glasovnih poziva u svojim mrežama. Postupno će se do kraja 2022. i 2024. uvesti jedinstvene maksimalne cijene završavanja poziva i to u iznosu od 0,07 EUR po minuti za nepokretne mreže te 0,2 centa po minuti za pokretne mreže.
Prema istraživanju iz 2020. provedenom za Odbor Europskog parlamenta za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, telekomunikacijske usluge godišnje doprinose BDP-u Unije u iznosu od 86,1 milijarde eura, a novim zakonodavnim mjerama koje je uveo Europski parlament radi daljnje integracije jedinstvenoga tržišta za telekomunikacijske usluge moglo bi se doprinijeti dodatnih 40 milijardi eura.
