Nakon što je Poljska odlučila povući svoj dugogodišnji veto, ministri država članica EU-a bili su uvjereni da će u petak konačno, nakon tri neuspješna pokušaja, moći postići sporazum o globalnoj minimalnoj stopi oporezivanja multinacionalki.
No, planove im je poremetila Mađarska koja je uletjela kao kasni protivnik dogovoru, zbog čega su ministri financija odgodili predviđeno glasovanje.
U listopadu prošle godine, 137 zemalja OECD/G20, koje čine više od 90 posto globalnog gospodarstva, potpisalo je konsenzus o multilateralnoj reformi međunarodnog poreznog sustava, koji se temelji na dva stupa, s ciljem rješavanja pitanja povezanih s digitalizacijom gospodarstva i izbjegavanja poreza na dobit. Prvi stup preusmjerava dio plaćenih poreza velikih i visokoprofitabilne multinacionalne kompanije iz njihovih matičnih zemalja u zemlje u kojima ostvaruju promet. Drugi stup uvodi minimalnu stopu oporezivanja od 15% za multinacionalne kompanije s prihodima iznad 750 milijuna eura godišnje.
Procjenjuje se da bi minimalna efektivna stopa poreza na dobit od 15% donijela 48 milijardi eura godišnje dodatnih poreznih prihoda za EU. Za Uniju, koja se suočava s implikacijama ruske invazije na Ukrajinu i posljedicama pandemije, to su prijeko potrebni prihodi.
Europska komisija je ranije predložila direktivu o implementaciji minimalne razine o porezivanja multinacionalnih kompanija od 15 posto (tiče se samo drugog stupa), koju su zastupnici Europskog parlamenta podržali. No, dogovor nije uspio dobiti jednoglasnu podršku Vijeća EU-a.
Države članice EU-a do sada su tri puta neuspješno pokušale postići opći pristup po pitanju minimalne razine oporezivanja multinacionalnih kompanija (18. siječnja, 15. ožujka i 5. travnja). Nemogućnost dogovora država članica EU-a najteže je palo Francuskoj, koja predsjeda Vijećem EU-a i koja je planirala postići dogovor prije predsjedničkih izbora u travnju. Najglasniji protivnik postizanju dogovora bila je Poljska, koja smatra da bi preuranjena implementacija direktive o oporezivanju multinacionalnih kompanija dovela EU u lošiju poziciju te stoga traže usvajanje oba stupa u isto vrijeme. Zato je Francuska pristala na odgađanja roka za provedbu novih pravila, a Komisija pristala isplatiti Poljskoj novac iz fonda za oporavak od COVID-19, unatoč neriješenim problemima povezanih s vladavinom prava.
Dvojica diplomata EU-a su za Reuters rekla kako je Mađarska uložila veto na sporazum o globalnom minimalnom oporezivanju u zadnji čas zato što joj Europska komisija još uvijek nije odobrila isplatu EU sredstava. Tvrde da Budimpešta koristi veto kako bi uvjetovala isplatu novca.
Potpredsjednica S&D-a za ekonomska pitanja, Biljana Borzan rekla je da se njezin klub godinama zalagao za minimalnu efektivnu poreznu stopu i poreznu pravednost.
"Ovo je tužan dan za S&D Grupu", izjavila je europarlamentarka Borzan, "Provedba ovog globalnog sporazuma od strane EU-a odavno je zakasnila. Mogu samo izraziti žaljenje zbog još jednog nacionalnog veta i još jedne izgubljene prilike za EU da bude primjer ostalima".
Izvjestiteljica Europskog parlamenta Aurore Lalucq, smatra da se ova kontinuirana blokada donošenja direktive o oporezivanju multinacionalki može riješiti na samo jedan način – ukidanjem pravila o jednoglasnosti kada se odlučuje o poreznim pitanjima.
"Ovo je bolan i skup neuspjeh, težak udarac poreznoj pravdi! Nepostizanje dogovora značit će nastavak štetnog tržišnog natjecanja za najnižu poreznu stopu. Ovakva politika 'prosjak svog susjeda' Europsku unija košta do 190 milijardi eura svake godine. Velike multinacionalne kompanije jednostavno moraju platiti svoj dio", zaključila je Lalucq.
