U nedjelju, trećeg dana treće i posljednje sjednice panela 1 od četiri panela europskih građana u okviru Konferencije o budućnosti Europe, građani okupljeni u Dublinu od jutarnjih sati glasaju o preporukama koje su raspravljali na dosadašnjim okupljanjima, a posebno prethodna dva dana konferencije kad su razmatrali grupirane smjernice o radu u Europi, gospodarstvu za budućnost, digitalnoj infrastrukturi i transformaciji, pravednom društvu, učenju u Europi, zaštiti podataka...
Svaki od četiri panela uključuje 200 građana koji su odabrani nasumično, ali na način koji odražava raznolikost EU-a. Pedeset posto je žena, 50 posto muškaraca, jedna trećina mladih u dobi između 16 i 25 godina, a vodilo se računa i o proporcionalnoj zastupljenosti Europljana iz urbanih i ruralnih područja.
Na panelu 1 građani okupljeni u Dublinu finalizirali su svoje preporuke za europsku budućnost na temu „Jače gospodarstvo, socijalna pravda i poslovi/Obrazovanje, kultura, mladi i sport / Digitalna transformacija'.
Domaćin ove sjednice je Institut za međunarodne i europske poslove u Dublinu, a među građanima je i dvoje mladih iz Hrvatske – Martina Zvonar i Fran Radačić. U kratkom predahu između glasanja o pojedinim temama razgovarali smo s Martinom Zvonar, koja je lani u rujnu diplomirala na Fakultetu političkih znanosti i zaposlena je.
- Nisam mislila da će neke preporuke biti tako dobro uobličene, činilo mi se na početku da će biti nedorečeno i nedovoljno dobro prezentirano. Sviđaju mi se preporuke koje se odnose na pametan rad za mlade, za obrazovanje. Mislim da su grupe koje su to radile odradile jako dobar posao, nismo još stigli sve proći – kazala je Martina.
Pitali smo je smatra li da su preporuke građana provedive i koliko će pomoći mladima.
- Mislim da se neke stvari mogu provesti, za neke će trebati duže razdoblje, ali mislim da je sve provedivo i da bi moglo utjecati na obrazovanje mladih, a poslije doprinijeti i mladima na tržištu rada. Dosta nas mladih je pri završetku školovanja ili je završilo i već se nalazi na tržištu rada. Mislim da mi najbolje znamo iz našeg iskustva kako mladima omogućiti da imaju bolje predispozicije u budućnosti. Mislim da će to biti dobro – smatra Martina.
Zajedno s Franom radila je ovog vikenda u podskupini 9 gdje su razmatrali smjernice za preporuke koje se odnose na zaštitu podataka.
- Iz naše grupe bih mogla istaknuti preporuku o uspostavljanju europske agencije koja bi se bavila prijevarama i zaštitom podataka za građane Europske unije, te također izricala sankcije i kazne tvrtkama i organizacijama koje zloupotrebljavaju naše osjetljive i osobne podatke. Mislim da bi bilo dobro imati takvo tijelo na razini Europske unije, da znamo da se uvijek ako se nešto dogodi možemo nekome obratiti. Još ne znamo koliko će biti izvedivo to provesti, ali bilo bi dobro – kaže Martina.
Kaže kako im je na početku rečeno da su dobrodošle preporuke bez obzira je li nešto u nadležnosti EU-a ili država članica.
- Možda nešto nije na razini EU-a, ali zašto ne bi bilo? Ako mi kao građani Europske unije smatramo da bi nešto što je u nadležnosti zemalja članica bilo bolje na razini Unije, zašto to ne bi predložili. Pa možemo isto staviti tijelo na razini EU-a koje će upućivati države članice u nekom području. Isto tako mogli smo dati prijedlog ako mislimo da je bolje nešto s razine EU-a usmjeriti na razinu države članice. Pitanje nadležnosti nije bilo bitno. Zapravo mi smo trebali dati prijedlog kako bi nešto bilo bolje i kako to provesti – govori Martina.
Na pitanje o primjeni preporuka u praksi, kaže da će se glas građana čuti.
- Neke preporuke nije teško provesti, neke zahtjevaju više i vremena i ulaganja, ako će se provoditi i izglasamo ih. Ove jednostavnije bi se moglo odmah početi provoditi, ove složenije ako se počmu provoditi za dvije tri godine je isto veliki uspjeh za građane. Dali smo svoj doprinos, svoje ideje kako poboljšati život – zaključuje Martina nakon čega je već bilo vrijeme povratka u dvoranu i nastavka glasanja o preporuka zajedno s ostalim europskim građanima.
Konferencija o budućnosti Europe pokrenuta je lani u svibnju, a tri institucije, Vijeće, Parlament i Komisija potpisom zajedničke deklaracije 10. ožujka prošle godine obvezali su se da će slijediti ono što su građani rekli i njihove ideje pretvoriti u konkretne politike.
