Problematične točke Vladina plana

Nastupe premijera Tihomira Oreškovića i ministra financija Zdravka Marića na konferenciji “Proračun preokreta” koji je u organizaciji EPH i HGK održan ovog utorka možda je najbolje ocijenila ekonomistica Sandra Švaljek. Za ovu smo godinu očekivali više hrabrosti, smatra Švaljek, ali i ovo što je predstavljeno korak je u pravom smjeru. Taj pravi smjer ima za cilj obuzdati rast udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu bez ugrožavanja krhkog gospodarskog rasta. Ispune li se planovi Vlade, rast udjela javnog duga u BDP-u trebao bi biti zaustavljen već u ovoj godini, stav je ministra financija. Planovi su sljedeći: deficit treba svesti na oko tri posto BDP-a, zamrznuti rashode na razini prošlogodišnjih, ostvariti rast gospodarstva od dva posto, što će donijeti oko tri milijarde kuna u proračun, te uprihoditi oko 500 milijuna eura od privatizacije. Pritom Vlada, zbog činjenice da se neke stavke na rashodovnoj strani proračuna automatski povećavaju u ovoj godini u ukupnom iznosu od oko 2,5 milijardi kuna, mora pronaći uštede od 2,5 milijardi kuna u drugim dijelovima proračuna kako bi se ukupni rashodi zadržali na prošlogodišnjoj razini. Za ispunjenje tog plana postoje četiri problematične točke: prva se odnosi na to hoće li gospodarski rast uistinu biti dva posto, drugi na vjerodostojnost ušteda od 2,5 milijardi kuna, treći na postizanje prihoda od privatizacije od 500 milijuna eura, a četvrti na činjenicu da se mora postići dogovor sa sindikatima državnih i javnih službi da odustanu od povećanja osnovice plana za šest posto (1,8 milijardi kuna godišnje).

Očito je, dakle, da je zasad, bar dok se ne postigne dogovor sa sindikatima, prijedlog proračuna vrlo neizvjestan, a bit će zanimljivo vidjeti i stavke na kojima se namjeravaju postići uštede u iznosu od 2,5 milijardi kuna. Naravno, službeno predstavljanje proračuna za 2016., ali i za predstojeće trogodišnje razdoblje, budno će pratiti i kreditne rejting agencije, pa će biti više nego važno kako će one reagirati na prijedlog proračuna. Pri svemu tome, kao što je ustvrdio i Boris Vujčić, guverner HNB-a, upravo će prognozirani rast BDP-a od dva posto omogućiti Vladi da u ovoj godini smanji deficit sa oko 4,2 posto na oko tri posto BDP-a, ali i on je upozorio Oreškovića i Marića da bi ovu godinu trebali iskoristiti za pripremu svih reformi koje bi trebale stupiti na snagu najkasnije krajem godine. Stoga bi bilo dobro da Vlada prilikom objave fiskalnih smjernica ovog četvrtka barem načelno navede reformske mjere koje će namjeravati poduzeti u iduće četiri godine, a koje bi, među ostalim, dovele do toga da se ispuni plan o smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u na 80 posto na kraju mandata.

Nema sumnje da je premijer Orešković i te kako svjestan svih tih problema, a pritom je jako zanimljiva njegova ideja da u Vladi jednog dužnosnika imenuje kao “časnika za vezu” između ministarstava, kako bi koordinacija između Vlade bila što bolja. To je prilično logičan potez u svrhu povećavanja učinkovitosti rada Vlade, pogotovo imajući u vidu konfuzije u radu prijašnjih Vlada, ali se ovdje možda može pronaći i nakana premijera da lakše “premosti” moguće “greške u konekciji” između dužnosnika HDZ-a i Mosta. Taj će “časnik za vezu” biti važna osoba u funkcioniranju Vlade, svojevrsni “premijerov bič”, a ne samo komunikator i posrednik između raznih ministarstava. Uostalom, Orešković i Marić su najavom moguće privatizacije HAC-ONC-a bacili rukavicu u lice HDZ-u koji se još jučer protivio tom projektu. Taj bi projekt mogao biti i svojevrstan test učinkovitosti rada ove Vlade, pa ćemo vrlo brzo vidjeti hoće li premijer i ministar financija imati dovoljno snage da “struku” nametnu - ne politici, nego “politikantstvu”.