Prvi ris migrant uskoro stiže u Hrvatsku. Porijeklom je iz Rumunjske s prostora Subkarpata, gdje su ga 27. veljače uhvatili tamošnji lovci. Ima četiri godine, težak je 21 kilogram i u punoj psihofizičkoj snazi, a treba se nadati i spolnoj jer dolazi sa zadatkom demografske obnove ovdašnje zajednice risova kojoj prijeti izumiranje.
Zbog toga je pod sufinanciranjem Europske komisije pokrenut međunarodni projekt LIFE Lynx, čija je kruna naseljavanje risova. Ukupno je predviđeno naseljavanje 14 rumunjskih risova - deset u Sloveniju, a četiri u Hrvatsku jer bez naseljavanja novih jedinki ovdašnji bi risovi izumrli u bliskoj budućnosti. U repopulaciju risa u Hrvatskoj uključeni su Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Veleučilište u Karlovcu i udruga Biom, uz podršku Javne ustanove Priroda te Nacionalnog parka Risnjak.
Ris je životinja koja živi sama na prosječno od 200 do 400 četvornih kilometara pa se za doseljenike trebaju osigurati slobodni teritoriji odgovarajuće površine. Slovencima uskoro treba biti isporučen prvi uhvaćeni ris, koji je ulovljen u parku prirode Putna-Vincea, i već je dobio službeno ime: Goru. Prva tri tjedna provest će u Loškom Potoku pod nadzorom slovenskih stručnjaka, nakon čega će ga pustiti u prirodu. Nedugo zatim i u Hrvatsku će stići prvi od četiri predviđena risa, koji trebaju spasiti ovdašnju zajednicu.
Prema riječima Magde Sindičić, docentice na Veterinarskom fakultetu i glavne koordinatorice projekta s hrvatske strane, ovaj veličanstven ris novi će dom imati u Gorskom kotaru. Naime, zbog prekomjernog lova, fragmentacije staništa i nestanka plijena ris je u tim zemljama istrijebljen početkom 20. stoljeća. Slovenski lovci su 1973. godine reintrodukcijom vratili risa u naše šume. Pokraj Kočevja naselili su šest risova iz Slovačke i današnja populacija u Hrvatskoj i Sloveniji potomci su tih risova, ali budući da se potomci tih istih šest životinja međusobno razmnožavaju već 45 godina, nastale su genetske promjene koje prijete njihovu opstanku.
Zbog skrovitog načina života teško je precizno odrediti njihovu brojnost, no procjenjuje se da u Hrvatskoj danas živi između 40 i 60 risova, a u Sloveniji samo dvadesetak. Od devedesetih godina prošlog stoljeća bilježi se pad populacije, a za njezino spašavanje nužni su tzv. svježi geni. Čovjek je rascjepkao staništa risova pa je njihova populacija u Hrvatskoj i Sloveniji ostala izolirana i sada, u nedostatku prirodne povezanosti s drugim europskim risovima mora im pomoći upravo čovjek.
“Ris je najveća mačka u Europi, simbol je netaknute prirode, one jedinstvenog bogatstva biljnim i životinjskim svijetom, i naš je cilj sačuvati ga za generacije koje dolaze”, rekla je Magda Sindičić u očekivanju prvog od risova koji trebaju spasiti ovu vrstu da ne nestane iz Hrvatske.