‘Ono si što jedeš‘

Naša europarlamentarka otkriva tri tradicionalna recepta s Pelješca

‘Ono si što jedeš‘ moto je naše političarke kojoj, zbog užurbanog života između Strasbourga, Bruxellesa i Rijeke, godi odmor u Lovištu - gdje je uz oca i brata naučila loviti ribu, a s majkom pripremati ciple na grožđu.

Svako ljeto dio svog godišnjeg odmora europarlamentarka i sveučilišna profesorica Romana Jerković provede u rodnoj kući u Lovištu na Pelješcu. To mjesto na rtu poluotoka s pogledom na Hvar za nju je sinonim za prekrasno i opušteno ljetovanje u krugu obitelji. Jer tamo su joj dani bez uobičajenog zgusnutog dnevnog rasporeda i radi samo ono u čemu uživa: s roditeljima u polju bere smokve, radi u masliniku, uživa u svježoj ribi koju priprema zajedno s majkom, bere domaće grožđe i bademe, sa sestrom radi pekmez, s bratom ide u ribe, jedri na dasci ili se samo potpuno prepusti čudesnom krajoliku koji je opija snažnom energijom i sjećanjima.

"Rođena sam u Splitu, jer na Pelješcu nema rodilišta. I premda su moji roditelji doseljenici s Hvara, smatram se pravom Pelješčankom", govori političarka u čijem su fokusu djelovanja, na europskoj razini, javno zdravstvo, energetika, ravnopravnost spolova, digitalizacija, zaštita okoliša te klimatske promjene.

"I Korčula ima posebno mjesto u mom srcu jer sam od petog razreda ondje išla u školu. Ustajala sam u pet i pol ujutro, pa autobusom do Vignja, a odande brodicom do Korčule. U meni su još živa sjećanja na nemirno more i velike valove kada smo se mi djeca od straha držali za ruke i pitali hoćemo li uspjeti doći do obale", kaže nam.

Nakon osnovne škole Romana je upisala Centar usmjerenog obrazovanja, ekonomski smjer, ali vrlo brzo je shvatila da je medicina njena ljubav. Bila je odlična učenica pa je dva zadnja razreda srednje škole završila u istoj školskoj godini, nakon čega je već sa 17 godina postala studentica Medicinskog fakulteta u Rijeci. Doktorirala je na Sveučilištu u Padovi, a zatim se vratila u Rijeku na Zavod za anatomiju Medicinskog fakulteta, gdje je bila i predstojnica do odlaska u Europski parlament. Izabrana je i u Hrvatski sabor u tri mandata, a u njenoj političkoj karijeri su i dužnosti zamjenice gradonačelnika Rijeke te članice Predsjedništva SDP-a i predsjednice Glavnog odbora SDP-a.

image

Pelješku nošnju i nakit od koralja Romani Jerković je za Glorijino snimanje posudila prijateljica Marija Mrgudić, vinarka iz Orebića

TONČI PLAZIBAT CROPIX

No, usprkos mnogobrojnim visokim funkcijama, Romana Jerković je jednostavna i skromna osoba koja izuzetno voli rad s mladima pa i dalje na Katedri za anatomiju ponedjeljkom studentima predaje anatomiju ljudskog tijela. Ostatak tjedna zbog EU parlamentarnih obaveza provodi u Strasbourgu ili Bruxellesu. Uz takav naporan radni ritam i stalna putovanja ljeto na Pelješcu koristi kako bi u okrilju obitelji i voljenog zavičaja napunila baterije.

U Strasbourgu i Bruxellesu živim u hotelima pa jedem u restoranima ili menzi Europskog parlamenta. Uglavnom salate, juhu ili ribu ako je na meniju. Jednom mjesečno odem na večeru s kolegama da se malo podružimo, ali i popričamo o poslu, odnosno našim aktivnostima u EU parlamentu. No, kada sam u Rijeci, gotovo svaki dan idem na tržnicu. Volim vidjeti što se nudi i volim razgovarati s uzgajivačima. Imam nekoliko lokalnih OPG-ova od kojih kupujem voće i povrće jer su mi nutritivna kvaliteta namirnica i njihovo lokalno porijeklo jako važni. Volim kuhati, iako, nažalost, nemam puno vremena za to. Moja mama je sjajna kuharica i od nje sam i naučila kuhati - govori europarlamentarka, čija je majka Marija brojne recepte donijela iz Argentine, kada se krajem pedesetih godina prošlog stoljeća vratila na Pelješac. Naime, nakon Drugog svjetskog rata Marijina se obitelj odselila u Argentinu. No, prije odlaska u Argentinu Marija se zagledala u susjeda Svetu, pa je bila presretna kada se obitelj vratila na Pelješac.

"Smatram da ima puno istine u onoj narodnoj izreci da si ono što jedeš. U mojoj roditeljskoj kući uvijek se jelo zdravo. Cipli na grožđu su specijalitet koji nisam jela nigdje osim kod mame i sretna sam što sam ih i sama naučila pripremati. Mama nam je često pekla domaću pogaču. Kakav je samo specijalitet u još vruću domaću pogaču ubaciti nekoliko slanih srdela iz maslinovog ulja! Nema ni boljih fritula od maminih, s puno sušenih smokava i grožđica. Tata je bio profesionalni ribar, pa je u kući uvijek bilo puno ribe. I uvijek samo maslinovo ulje! Mama nam je pržila i jaja na maslinovom ulju... ", govori Romana Jerković koja je već s 12 godina naučila da je ribarenje težak posao. Ponekad je s tatom odlazila i cijele noći provodila na brodu gledajući kako se lovi. Sjeća se isplovljavanja ribarskog broda u ljetna predvečerja. U znak pozdrava odzvanjala je brodska sirena, a djeca s obale mahala su dokle god se vidio brod.

"Sjećam se da se riba tražila ehosonderom, a kada bi je pronašli, male barčice sa "svićom" (električni agregati) sve do zore su kružili da se riba "skupi". Oko zore riba bi se zapasala velikom mrežom i izvukla na brod. Lovila se plava riba kao što je tuna, palamida, srdela, inćun, luc... Jednom je tata oko otoka Mljeta ulovio opasnog morskog psa modrulja. Bila je to ustvari ženka koja je na krmi broda okotila četrdeset psića. Bila je to prava atrakcija kada smo pristali u luci. Doista sam naučila što znači loviti, ali i jesti netom ulovljenu ribu. I brat me vodio na ribarenje. Ugasio bi motor, počeo bacati mrežu, a ja sam morala veslati. Još je teže bilo ujutro vaditi mrežu iz mora. Nisam baš uvijek bila sretna, ali brat me i danas zeza da sam zahvaljujući njemu ojačala ruke", kaže Romana Jerković.

image
TONČI PLAZIBAT CROPIX

Njeni djed i baka imali su polja maslina, smokava, badema i rogača na kojem je radila cijela obitelj. Tradiciju obrađivanja maslina i proizvodnje maslinovog ulja nastavio je njezin otac, dok se majka brinula o smokvama. Djed Ivan bavio se vinogradarstvom i proizvodio bijelo vino posebne sorte prč. Nažalost, te vrijedne vinograde uništile su divlje svinje koje su na Pelješac doplivale s kopna. Danas obitelj Jerković radi vino s grožđem koje kupuje pa se na stolu nađe plavac mali, rukatac i pošip. Otac Sveto jedno vrijeme bio je i gradonačelnik Korčule pa je Romana od roditelja naslijedila i njihove strasti: od mame prema kuhanju, a od tate za politiku.

Kako je mnogo putovala, upoznala je i mnoge svjetske kuhinje poput kineske, indijske, tajlandske ili španjolske. Slično Proustovom kolačiću madeleine, i ona ima kulinarske asocijacije pa je Bruxelles asocira na prefinu tamnu čokoladu, Strasbourg na kobasice, kiselo zelje i kuhano suho meso. No, najdraži su joj okusi i mirisi djetinjstva: sve iz mora, domaće maslinovo ulje, miris rogača i lavande, domaće zelje, lešade, jela koja ne traže termičku obradu. Njeno kulinarsko geslo je: čim jednostavnije, tim bolje!

"U današnje vrijeme, kad smo svi izloženi GMO-ima i agrokemikalijama, jako je teško naći kvalitetnu hranu. Zato mi je žao što se Hrvatska u globalnom kontekstu nije posvetila proizvodnji visoko kvalitetne organske hrane. Hrvatska kao mala zemlja nema šansu u velikoj poljoprivrednoj proizvodnji, moramo se orijentirati prema proizvodnji manjih količina, ali visoko kvalitetnih proizvoda, onih koji imaju dodanu vrijednost. I to ne samo za izvoz, već prije svega za naše potrebe, upravo zbog toga što smo ono što jedemo, a naše zdravlje nam mora biti na prvom mjestu. Globalna kriza odrazit će se na energetiku, ali i na poljoprivredu te se zato moramo brinuti ne samo o energetskoj već i prehrambenoj samodostatnosti. Moji roditelji i mnogi ljudi slični njima trebali bi nam svima biti uzor. Iako imaju puno godina, i dalje su svaki dan u polju. Mnogo se može naučiti od naših ljudi koji nikada nisu izgubili vezu sa zemljom " zaključuje europarlamentarka.

image

Krostata od smokava

TONČI PLAZIBAT CROPIX

Krostata od smokava

Sastojci za tijesto:

  • 12,5 dag maslaca
  • 10 dag šećera u prahu
  • prstohvat soli
  • 25,5 dag glatkog brašna
  • 1 mahuna vanilije
  • korica pola limuna
  • 2 žumanjka
  • 2 žlice hladnog mlijeka ili vode

Sastojci za nadjev:

  • 25,5 dag mljevenih badema
  • 5,5 dag glatkog brašna
  • 25,5 dag maslaca
  • 25,5 dag šećera
  • 2 jaja
  • 1 mahuna vanilije
  • 10 - 15 svježih smokava (ovisno o veličini)

Priprava:

Zamijesiti tijesto, oblikovati ga u kuglu, omotati prozirnom folijom i ostaviti u hladnjaku 1 sat. Ohlađeno tijesto razvaljati i pomoću valjka prebaciti u kalup za krostatu (28 cm), izbosti ga vilicom, prekriti papirom za pečenje, a na papir staviti suhi grah te peći 12 minuta na 180 stupnjeva. Za nadjev kremasto izmiksati maslac i šećer, bademe pomiješati s brašnom, a jaja zasebno lagano istući. Na kraju sve spojiti: u bademe i brašno dodati jaja pa kremastu smjesu maslaca i šećera te vaniliju. Na polupečeno tijesto namazati nadjev te poslagati svježe smokve s otvorom prema gore (odrezati peteljku, a donji dio zarezati oštrim nožem u obliku križa, prstima gurnuti smokvu od peteljke prema bazi da se otvori). Peći na 160 stupnjeva 35 do 45 minuta.

image

Riba na grožđu

TONČI PLAZIBAT CROPIX

Riba na grožđu

Sastojci:

  • 2 cipla ili druge bijele ribe
  • 2 crvena luka
  • 4 - 5 češnjeva češnjaka
  • 2 zrele rajčice
  • 5 dag bijelog grožđa
  • sol i papar
  • maslinovo ulje

Priprava:

Na maslinovom ulju pirjati sitno isjeckanu kapulu i češnjak. Kada je luk dobro požutio, dodati oguljenu i usitnjenu rajčicu. Nastaviti pirjati još barem 10-ak minuta. Dodati prerezane bobice grožđa kojima treba odstraniti koštice te nastaviti pirjati 10 - 15 min. Dodati narezanu ribu i kuhati još desetak minuta. Ako rajčica nije pustila dovoljno soka, dodati vode, ali ne previše. Riba se ne smije potpuno prekriti vodom. Popapriti i posoliti.

image

Ušećereni bademi kao neodoljiva grickalica

TONČI PLAZIBAT CROPIX

Pršurate (fritule) moje mame

Sastojci:

  • 25 dag glatkog brašna
  • prstohvat soli
  • 3 žlice rakije
  • naribane korice limuna i naranče
  • 1 vanilin šećer
  • malo grožđica
  • suhe smokve
  • pola kocke svježeg kvasca
  • 2 žlice šećera
  • mlaka voda ili mlako mlijeko
  • suncokretovo ulje za prženje

Priprava:

U mlakoj vodi rastopiti kvasac, šećer i žličicu brašna te pustiti da se diže. U većoj, širokoj posudi pomiješati ostale sastojke. Kada je kvasac udvostručio volumen, dodati ga u smjesu. Po potrebi dodati mlake vode ili mlijeka da se postigne polutekuća smjesa. Ostaviti na toplom dok tijesto ne udvostruči volumen. Zagrijati ulje do vrenja. Smjesu za fritule uzimati malom žlicom i stavljati u vrelo ulje. Fritule pržiti s jedne pa s druge strane par minuta do lijepe zlatne boje. Posuti sitnim šećerom.

01 - Modified: 2022-09-08 06:30:00 - Feat.: 0 - Title: Nikad jednostavniji recept za sočni tart od šljiva 02 - Modified: 2022-08-24 08:30:00 - Feat.: 0 - Title: Imamo odličan recept: Galette je neodoljiva i jednostavna pita savršena za ovo doba godine
01 - Modified: 2022-09-08 06:30:00 - Feat.: 0 - Title: Nikad jednostavniji recept za sočni tart od šljiva 02 - Modified: 2022-08-24 08:30:00 - Feat.: 0 - Title: Imamo odličan recept: Galette je neodoljiva i jednostavna pita savršena za ovo doba godine
Linker
01. studeni 2022 23:45