Još nas samo nekoliko tjedana dijeli do trenutka kad će se grmovi sibirske borovnice zaplavjeti i otkriti svu raskoš plave, slatke bobice koja izgledom podsjeća na križanca borovnice i šljive, a ustvari je haskap (lat. Lonicera caerulea). Riječ "haskap" potječe iz jezika Ainua, starosjedilaca Japana, koji plod haskapa jedu stoljećima, a u prijevodu bi značila "mnogo poklona s grane". Hrvatski naziv za haskap glasi plava kozokrvina, neki ga nazivaju kamčatskom ili majskom jagodom, neki sibirskom borovnicom, ali i Ainu bobicom. Bliski srodnici haskapa su orlovi nokti, božje drvce i slični grmovi koji plijene izgledom i cvatom, dok s druge strane haskap osvaja okusom svojih bobica.
Haskap potječe iz Sibira i sjeveroistočne Azije, a karakteriziraju ga duguljasti modro-ljubičasti plodovi jedinstvene arome i gorko-slatkog okusa. Tisućama godina se koriste u ruskoj, kineskoj i japanskoj narodnoj medicini te se u Japanu, ne bez razloga, naziva eliksirom života. Neki znanstvenici vjeruju čak i kako bi haskap mogao oduzeti primat borovnici kao supernamirnici. Razlog je to što sibirska borovnica ima i do deset puta više vitamina C nego što ga je u borovnicama, a treba dodati i koliko je zapravo snažan antioksidans. Prema nedavnom istraživanju kanadskih znanstvenika, haskap ima znatno veću ukupnu vrijednost antioksidativnog kapaciteta od moćne aronije (do 25 tisuća μ mol TE/100g).
Zbog svega toga nije nikakvo čudo što su plantaže haskapa, nakon Rusije, Kanade, Japana i Poljske, počele nicati i u Hrvatskoj gdje se krajem svibnja očekuje i berba prvih plodova, a cijena će im, kako su nam rekli u dva domaća OPG-a, biti oko 12 eura za kilogram.
Osim što je korisna za zdravlje, sibirska borovnica je vrlo ukusno voće, niske kalorijske vrijednosti, zahvalna za zamrzavanje i konzumiranje u smoothiejima, jogurtima, shakeovima, ali i kolačima. Zbog nježnosti i kratke trajnosti često se koristi za izradu džema, želea, vina, sladoleda, octa i soka. Posebno je dobro što je ne treba puno termički obrađivati. Iako smo ga probali i u receptima za sladoled, smoothie, cheesecake i prhku pitu, ovaj smo se put odlučili za osvježavajući biskvit jer može prilično dugo stajati tako da ćete, jednom kad ga napravite, imati doručak ili desert za nekoliko dana.
Sočan kolač od haskapa, borovnica i limuna
Za popis:
- 55 g maslaca
- 100 g šećera
- 45 g oštrog brašna
- 1 žličica cimeta
Za biskvit:
- 85 g maslaca
- 100 g šećera
- naribana korica 2 limuna (sok će vam trebati poslije)
- 230 g brašna
- 1 jušna žlica praška za pečenje
- prstohvat soli
- 1 žličica cimeta
- malo naribanog muškatnog oraščića
- 2 veća jaja
- 125 g mlaćenice (sirutke)
- 200 g haskapa (sibirska borovnica)
- 200 g borovnica
Za limunov sirup:
- sok od 2 limuna
- 65 g šećera
Priprema:
Prvo pripremite posip tako da prstima ili kuhačom pomiješate hladan maslac, šećer, cimet i brašno. Moraju vam se stvoriti male grudice, a kad ste ih pripremili, stavite ih u hladnjak.
Sad pripremite biskvit: kremasto izradite maslac, šećer i limunovu koricu za što će vam trebati oko tri minute.
Zatim dodajte jaja, a između svakog dobro izmiksajte. U posebnoj posudi izmiješajte prašak za pečenje, brašno, sol, cimet i muškatni oraščić pa ih dodajte u smjesu s jajima, ali postupno uz kontinuirano miješanje. Nakon svakog dodavanja brašna dodajte i malo mlaćenice. Na samom kraju, kad je smjesa homogena, dodajte borovnice i haskap pa lagano umiješajte kuhačom kako ih ne biste previše izgnječili.
Prije pečenja stavite posip na biskvit pa sve zajedno pecite najmanje 55 minuta dok biskvit ne dobije lijepu zlaćanu boju, a imajte na umu da sredina mora biti sočna. Pred kraj pečenja pripremite sirup.
U maloj tavi zakuhajte limunov sok sa šećerom pa kuhajte dok se ne reducira. Kad je kolač gotov i dok je još vruć, prelijte po njemu prethodno pripremljen sirup.