Nemate li vremena skuhati palentu, nemojte je ni kuhati – govorio je Andrej Barbieri, veliki hrvatski chef, od kojega su se kolege i prijatelji neki dan zauvijek oprostili. Prerano je otišao, u 50. godini, ali je proživio nekoliko ljudskih života. I živio je u trenutku, ne za sutra, pa je uvijek imao vremena za palentu. Prije nego što se vratio u Hrvatsku gdje je vrlo brzo utisnuo dubok, neizbrisiv trag na kuharskoj sceni, Andrej je dugo živio u Pijemontu gdje je stjecao prva kuharska iskustva, radeći i kao chef u restoranima u Torinu i Doglianiju. Dakle, na samim izvorima palente od kukuruzne krupice, odnosno od grubo mljevena kukuruznog brašna kuhanog u vodi.
Koliko god ga, prije povratka u Hrvatsku, intelektualna znatiželja i nemiran duh nosili svuda po Mediteranu i šire – od Porto Cerva na Sardiniji, Siracuse na Siciliji, Hersonisosa na Kreti, preko egipatskog Sharm-el-sheika, Tenerifa i Las Palmasa na Kanarima te Ibize na Balearima - cucina piemontese zauvijek će ostati u njegovim temeljima. - Palenta se uvijek stavlja u hladnu vodu – isticao je Barbieri – a kako bi bila kremoznija treba joj dodati joj neku masnoću - maslac, sir, ulje, mlijeko... Prije desetak godina, dok je vodio Wine&tapas bar Skalinada u Voloskom, Andrej Barbieri počastio nas je ovim receptima od palente, pokazujući nam kako se na tom jednostavnom, pučkom jelu mogu graditi prave gastronomske avanture.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....