Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović ostvarila je pravo upisa na doktorski studij Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, plasirajući se na sam vrh jučer objavljene rang-liste. Upiše li studij, za što kao i drugi kandidati ima rok od 48 sati od trenutka objave liste, predsjednički mandat poklapat će joj se sa studiranjem. Funkcija predsjednice studentice različito se komentira u akademskoj javnosti, a budući studentski status i obveze Grabar-Kitarović, kao i pitanje kako će stići izdvojiti vrijeme za obaveznu nastavu, objašnjava voditelj doktorskih studija prof. dr. sc. Zoran Kurelić.
- Većina naših potencijalnih doktorskih studenata ove generacije odlučila se za studij uz rad. To znači da su gotovo svi tzv. part-time studenti. To ne treba čuditi jer je broj novih znanstvenih novaka izrazito malen, a studij košta 60.000 kuna.
U kakvoj je konkurenciji predsjednica države uspjela izboriti upis na doktorski studij?
- O kvaliteti studenata teško je sada govoriti, ali razlike među njima su prilično velike. Ima nekoliko stvarno obećavajućih kandidata.
Kolinda Grabar-Kitarović je među njima?
- Pogledajte listu.
Je li vam na intervjuu, koji je obveza svakog kandidata za upis, objasnila kako je zamislila svoj studij? Kako će stići istovremeno ispunjavati predsjedničke i studijske obveze?
- Prvenstveni cilj razgovora s kandidatom je akademski. Kandidat treba obrazložiti što ga znanstveno zanima i tko bi mu bio potencijalni mentor. Naravno da se u razgovoru s kandidatkinjom Kolindom Grabar-Kitarović prodiskutiralo nekoliko pitanja vezanih uz činjenicu da je ona predsjednica države. Kada kandidatkinja ne bi vjerovala da može ispunjavati i predsjedničke i studentske obveze, ne bi se ni prijavila na natječaj. Komisija ju je obavijestila o težini studija.
Svaki je kandidat imao obvezu dostaviti i dvije akademske preporuke. Jesu li predsjedničini preporučitelji bile kompetentne osobe za područje znanosti koje će studirati?
- Točno je da su u natječaju bile dvije preporuke. Postoje jasni kriteriji kako se te preporuke vrednuju i u slučaju kandidatkinje Grabar-Kitarović postupalo se kao i u svakom drugom.
Zamjereno vam je što ste je kao voditelj studija osobno dočekali pred FPZG-om prilikom njezina dolaska na intervju. Nije li tim činom dočeka predsjednice poljuljano načelo jednakopravnosti svih pristupnika?
- Nije točno da sam kandidatkinju Grabar-Kitarović dočekao ispred Fakulteta. Pred zgradu sam izašao sa šefom osiguranja kada smo na zajedničko čuđenje doznali da novinari i fotoreporteri očekuju dolazak gospođe Kitarović. Nisam je pozdravio nego sam stao pokraj novinara. Ona je prošla pokraj mene jer me ne poznaje, a upoznao nas je šef osiguranja nakon što smo ušli u zgradu Fakulteta.
Imate li saznanja hoće li zajedno s predsjednicom ubuduće u prostor Fakulteta ulaziti i osiguranje?
- Za sada ne znamo hoće li se kandidatkinja Grabar-Kitarović uopće upisati, ali ako se upiše, osiguranje će biti dogovoreno.
Sjećate li se ijednog primjera druge države čiji je predsjednik bio student?
- Ujedinjeni narodi imaju gotovo dvije stotine članica. Ogroman broj tih država su predsjednički ili polupredsjednički sustavi. Bilo bi potrebno prilično dugotrajno istraživanje da se ustanovi je li u nekoj od tih država u njihovoj povijesti neki od predsjednika bio doktorski kandidat. Pretpostavimo da se empirijski utvrdi da nikada niti u jednoj državi u povijesti čovječanstva nije predsjednik bio doktorski kandidat, bi li to Fakultetu političkih znanosti dalo za pravo zabraniti kandidatkinji Grabar-Kitarović upis na doktorski studij? Odgovorite sami.