"Čini mi se da u ovom trenutku ni sam Andrej Plenković nije donio definitivnu odluku kada će biti izbori. Mislim da je bilo zamišljeno da to bude kraj travnja ili početak svibnja, no premijer si je zakomplicirao život izborom Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika što je potaknulo prosvjede oporbe, na što se naslonio prosvjed sindikata i počelo je razmišljanje da se izbori odgode za jesen. No, izbori u rujnu za Plenkovića nose jednu opasnost, a to je da bi prije toga, u lipnju, bili izbori za Europski parlament. Znamo da HDZ teško mobilizira svoje birače za europske izbore i mogao bi ostvariti loš rezultat. Tako da još nije propuštena šansa da izbori budu krajem travnja ili početkom svibnja", kaže u Briefingu politolog prof. dr. sc. Berto Šalaj, redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na samom kraju teksta
Podsjeća da su se Plenković i Davor Ivo Stier 2016. iz Europskog parlamenta vratili u hrvatsku politiku, što nisu napravili neki SDP-ovi europarlamentarci.
"Ne tvrdim da Plenković nema ambicija u europskim institucijama. No, ako pobijedi na ovim izborima, ostane premijer i odradi barem polovicu mandata, to će biti desetogodišnja vladavina kojom će postati najdugovječniji politički lider u Hrvatskoj. Nije važna samo plaća u Bruxellesu nego i što u politici ostavljaš iza sebe", ističe Šalaj, koji predviđa da HDZ na parlamentarnim izborima neće ostvariti tako dobar rezultat kao na prošlima, ali svejedno i dalje imaju puno veće šanse od oporbe da sastavi parlamentarnu većinu.
"Ne slažem se s tvrdnjama da HDZ ima mali koalicijski potencijal. Manjinski zastupnici su mu stabilni partneri, a tu je i Domovinski pokret i u perspektivi i možda neka centristička opcija. Bilo bi političko čudo ako nakon sljedećih izbora oporba od centra na lijevo uspije sastaviti većinu. Domovinski pokret govori da ne može činiti većinu s Miloradom Pupovcem i njegovim zastupnicima, kao što ni Pupovcu ne bi bilo drago ići s DP-om, ali ako to bude jedina opcija da se ne ide na nove izbore, onda će se drugačije razgovarati. I jedni i drugi će se morati opravdavati svojim biračima. Ta koalicija je moguća samo ako je na čelu HDZ-a Andrej Plenković", govori Šalaj.
Napominje da bi, u slučaju da nitko ne uspije sastaviti većinu, za Plenkovića veliki problem bio taj što bi tehničku vladu do novih izbora imenovao Zoran Milanović, koji bi tako na velika vrata ušao u političku igru. Time bi se, dodaje, pokazala i velika slabost HDZ-a, koji tvrdi da se u Hrvatskoj nikad nije bolje živjelo.
"Dvije najjače stranke ljevice zajedno ne dostižu HDZ. Ljevica nije jasno komunicirala svoje politike koje bi se razlikovale od HDZ-a i koje bi građanima ponudile nešto novo i mobilizirale ih. Dio lijevih birača je razočaran politikom i misli da se ništa ne može promijeniti i njih treba mobilizirati. Izlaznost je važna jer pretpostavljam da je HDZ dodirnuo plafon s potporom od 25 do 30 posto. Neodlučni birači po mom sudu nisu birači koji će glasati za HDZ. To je biračko tijelo oporbe", tvrdi Šalaj. Smatra da se Peđa Grbin nije isprofilirao kao dovoljno jaka politička osoba.
"S jedne strane je ostao u sjeni Zorana Milanovića, koji je glavni oporbeni političar u Hrvatskoj, ali i Sandre Benčić, koja se pokazala puno energičnija u istupima, komentarima i analizama. Grbina većina građana nije prepoznala kao lidera koji može voditi Hrvatsku. Kad već nije karizmatičan, trebao bi raditi na drugim poljima. Benčić je pokazala silnu političku energiju, a najveći nedostatak koji čini upitnim njenu kandidaturu za premijerku, je što je na čelu stranke koja je regionalna. Tih 7 ili 8 posto potpore Možemo! dobiva skoro isključivo u Zagrebu. Za Peđu Grbina je ovo politička utakmica života. Ako ne uspije sastaviti parlamentarnu većinu on mora otići s mjesta čelnika s SDP-a. Zato i poziva na koaliciju od centra prema lijevo. Na njihovim će listama možda biti Dalija Orešković, Anka Mrak Taritaš i Katarina Peović, koje samostalno mogu dobiti 1 ili 2 posto, ali ne mogu ući u parlament. Ako želiš biti pobjednička stanka, okupljaš sve da glasovi ne bi propali. Ako uspiješ, ispada da si napravio dobro, no ako ostaneš u oporbi znači da si drugima dao mjesta koja bi inače išla SDP-ovim zastupnicima. Na tragu toga mislim da će Grbin pristati i na točkastu koaliciju s Možemo! koje je odbilo nacionalnu koaliciju. U drugoj situaciji bi čelnik SDP-a to glatko odbio, no kada se boriš za politički život, otvoren si za sve", kaže Šalaj.
Slaže se da bi DP i Most osvojili više mandata kada bi išli zajedno na izbore, no čini se da to neće napraviti. Moguće je, dodaje, i da u slučaju da jedina varijanta za rušenje HDZ-a s vlasti bude koalicija stranaka lijevog centra i Mosta, i jedni i drugi na to pristanu. Podsjeća na izreku da se najviše laže poslije lova i prije izbora.
"Zoranu Milanoviću šanse za pobjedu na predsjedničkim izborima, ako se odluči ići u novi mandat, jako rastu ako na parlamentarnim izborima pobijedi HDZ", tvrdi Šalaj i objašnjava kakav bi HDZ-ov kandidat imao šanse konkurirati Milanoviću. Također objašnjava i zašto zagovara ideju da se dobna granica za izlazak na izbore spusti sa 18 na 16 godina, kao što je učinila Austrija i gdje se pokazalo da to nije dovelo do jačanja ekstremno lijevih ili desnih stranaka. Otkriva i što misli o uvođenju vojnog roka i je li sigurnost Hrvatske ugroženija nego prije dvije godine.