"Prema zadnjim podacima iz 2019., po broju osoba koje imaju prekomjernu tjelesnu masu i pretilost najdeblji smo u Europi. Mi i Malta. Čak 65 posto osoba. Novija ispitivanja pokazuju da 28 posto žena i 35 posto muškaraca ima debljinu", kaže u Briefingu doc. dr. sc. Maja Baretić sa Zavoda za endokrinologiju KBC-a Zagreb, specijalistica endokrinologije i dijabetologije. Voditeljica je Referentnog centra za debljinu Ministarstva zdravstva.
Cijelu emisiju Briefinga pogledajte na kraju teksta
"Pokazalo se da se u zadnjih 30 godina stopa debljanja u cijelom svijetu kod djece povećala čak za četiri puta. Debljina u djece je zastrašujuća, ne samo zato što im je to trenutno problem za zdravlje, nego i zato što je velika vjerojatnost da će oni i kao odrasle osobe biti pretili. U Italiji imamo nešto što se naziva talijanski paradoks, a to je da su bake i djedovi među najvitkijima u Europi, a djeca među debljima. Lijepo se vidi što im je donijela moderna civilizacija. Jeste li primijetili kako Talijani jedu? Imaju primo piatto i secondo piatto, odnosno predjelo i glavno jelo. Kako izgleda tanjur kad oni jedu tijesto? Oni pojedu tri raviola. A kako izgleda tanjur kad naši ljudi jedu tijesto? Pojede se toliko da bi bilo dovoljno za pola restorana", govori Baretić i zaključuje da ne možemo reći da smo debela nacija samo zbog puno hrane jer debljina nastaje zbog cijelog okoliša koji nas tjera da se debljamo.
"Kad je svadba, jedete. Kad je sprovod, jedete. Kad bake unucima žele pokazati ljubav, ne odvedu ih na klizanje, nego im ispeku kolače. Mnogi ljudi rade po cijele dane i ništa ne jedu, pa navečer dođu kući i prejedu se", kaže Baretić i otkriva podatak da je na početku osnovne škole više od 90 posto djece dovoljno fizički aktivno, no u osmom razredu manje od 20 posto. U Americi su, dodaje, oni izrazito vitki najbogatiji ljudi. Smatra da zdrava hrana ne mora uvijek biti i skupa.
"Još uvijek imamo dostupne lokalne namirnice. Ne treba se povoditi za nekim rijetkim dijetama u kojima se recimo jede samo kokos ili avokado, jedan dan samo ovo, a drugi dan samo ono. Ako je sezona mandarina, nema bolje nego ih jesti, a tad su i najjeftinije. Jagode ne treba jesti usred zime, nego u proljeće. Ne mora se jesti samo neka skupa riba, nego i piletina, jabuka, salata, jogurt...", ističe Baretić, koja pozdravlja zakonska ograničenja rada nedjeljom jer mnogi radnici dobivaju dan za odmor u kojem će normalno jesti i biti fizički aktivni.
"Ne može smršaviti svatko tko to želi. Da je to pitanje volje, ne bi se puno osoba borilo s debljinom. Kad liječnik pacijentu kaže da smršavi, to je kao da meni netko kaže da narastem pet centimetara. I geni imaju utjecaja. Oni nam daju neku tendenciju, ali to ne znači da će osoba s određenim genima sigurno biti pretila. Kad kažem da netko ne može smršaviti samo svojom voljom, ne mislim da ga u tome priječi genetika, nego okoliš. Dat ću primjer čovjeka koji se zaposlio kao vozač kamiona, u smjenama, daleko od kuće. Nema fizičke aktivnosti osim okretanja volana. U godinu dana dobio je 30 kilograma jer je jeo više nego što je trošio energije", kaže Beretić.
Dodaje da s godinama pada bazalni metabolizam i posljedica toga je da ljudi, ako žele zadržati istu kilažu, s 50 godina moraju jesti manje nego kad su imali 20.
"Vrlo često mi pacijenti dolaze s idejom da otkrijem hormonski poremećaj koji je kod njih uzrokovao debljanje. No hormonski poremećaji su uzrok debljanja u manje od pet posto slučajeva, ali debljina je često uzrok hormonskih posljedica. Pacijente uvijek prvo pitam što misle zašto su se udebljali i 95 posto ih u tri minute da odgovor. Debljinu liječim s tri oruđa. Prvo je promjena stila života u što uključujem nutricioniste i preporučujem fizičku aktivnost. Druga opcija koja je mnogo rjeđa su lijekovi za liječenje debljine i zadnja opcija je operativno liječenje. Nisam ni pobornik ni protivnik lijekova. Oni pojedinim ljudima mogu pomoći. Neki djeluju na osjet gladi, neki u crijevima na probavu masti, a neki su isti kao i za šećernu bolest", ističe Maja Baretić.
Napominje da se lijekovi koji smanjuju osjet gladi, da bi bili učinkoviti, moraju uzimati uz promjenu životnih navika.
"Neki ljudi imaju trajan osjet gladi. Kod njih ponekad otkrijem da imaju psihičke tegobe koje su uzrok tome i da im treba pomoć psihijatra. Neki su veseli, dobre volje i kažu da uživaju u hrani pa jedu iz navike i kad nisu gladni. Takva sam i ja. Nema brzih rješenja i naglog mršavljenja s brzim dijetama jer se tad dogodi jo-jo efekt da ljudi izgube pet kilograma pa dobiju sedam.
Poželjno je mjesečno skinuti dva do tri kilograma. Ljudi često misle da jedu normalno, a zapravo jedu vrlo velike količine. Tanjur na kojem dvije trećine čini pohano meso, a ostatak tijesto i malo salate možemo zamijeniti tako da je trećina prženog mesa, a dvije trećine salata. Možemo si dozvoliti i nešto za desert, ali ne tri kremšnite, nego jednu ili pola. U 25 posto slučajeva dogodit će nam se da pokleknemo, ali ako i pojedemo previše kolača, to nije kraj našeg zdravog načina života, nego ćemo malo više šetati", preporučuje dr. Baretić.
Napominje da nije pristojno reći debela osoba, nego osoba s debljinom. Tvrdi da je u Hrvatskoj, nažalost, i dalje prisutna stigmatizacija osoba s debljinom, primjerice kad ih se u medijima prikazuje kao lijenčine koje cijeli dan sjede pred televizorom i jedu hamburgere.
Pogledajte cijeli Briefing