U prvim susretima terapeut će htjeti doznati puno toga o pacijentu kako bi mogao načiniti terapijski plan. Pitat će o razlogu dolaska i detaljima seksualnog funkcioniranja, o seksualnoj aktivnosti i fantazijama, o djetinjstvu, o prvim seksualnim iskustvima, prijašnjim partnerima i partnericama...
Kad su upućeni seksualnom terapeutu, ljudi često ne znaju što mogu očekivati stoga je potrebno objasniti kako izgleda seksualna terapija.
Prvo razgovor
Seksualna terapija podvrsta je psihoterapije, što znači da će osnovni element u terapiji biti komunikacija i razgovor. U prvih nekoliko susreta terapeut će htjeti doznati puno toga o pacijentu i njegovu problemu kako bi mogao načiniti terapijski plan.
Pitat će i o različitim vrstama seksualne aktivnosti (npr. masturbaciji, vaginalni, analni, oralni seks), o nekim fiziološkim procesima (npr. jutarnje erekcije), o seksualnim fantazijama i slično. Pitat će o djetinjstvu, prvim seksualnim iskustvima, prijašnjim partnerima i partnericama. Postavljat će pitanja o načinu komunikacije sa sadašnjim partnerom, o bliskosti, intimnosti, zajedničkim hobijima, načinu provođenja vremena, načinu rješavanja problema, o cjelokupnom odnosu.
U prvih nekoliko seansi cilj je upoznati osobu i postaviti temeljni problem. Vrlo često ova faza upoznavanja završava stvaranjem zajedničkog cilja u terapiji, zbog čega će vas terapeut pitati o tome koja su vaša očekivanja od terapije i što biste njome htjeli postići.
Idealno je da se oba partnera uključe u terapiju, jer su seks i seksualnost samo dio ukupne veze između dvoje ljudi i na njega utječu njihova veza općenito, njihova intimnost, kao i njihovo zdravstveno stanje. I obrnuto, seksualni život utječe na njihovu vezu općenito. Zato će seksualni terapeut i vašeg partnera/icu pitati jednaka pitanja kao i vas, jer se smatra da seksualni problem gotovo nikad nije stvar jedne osobe, nego para.
Terapija može trajati od 30 do 90 minuta, od dva puta na tjedan do jednom u dva tjedna, ovisno o tome jesu li u terapiju uključena oba partnera (što uglavnom zahtijeva dulje seanse), o problemu, cilju terapije i slično.
Domaće zadaće
U seansi se razgovara, a terapeut će usmjeravati, tumačiti i upozoravati na komunikaciju između partnera. On će i educirati par o osnovama seksualne anatomije i fiziologije. Gotovo redovito savjetovat će pacijente da eksperimentiraju s dodirima, fantazijom, seksualnim igračkama. Sve te eksperimente partneri će činiti kod kuće, u svome intimnom prostoru, nasamo, a nikako na seansi (iznimka su neke jednostavne vježbe dodira ruku te neke tehnike disanja i relaksacije).
Na sljedećoj seansi razgovara se o tome kako su se partneri prilikom tih vježbi osjećali i što se događalo te se stvaraju i dogovaraju nove igrice i vježbe.
Cilj tih domaćih zadaća najčešeć je umanjenje anksioznosti vezano uz eksualnu izvedbu (tj. hoću li dobiti erekciju, hoću li se ovlažiti, hoće li me boljeti i slično), istraživanje svog tijela i tijela partnera, eksperimentiranje s novim senzualnim i seksualnim podražajima. U početku terapije moguće je i da će vam terapeut savjetovati apstinenciju od klasičnog seksualnog odnosa (tj. penetracije), upravo zato što često kod seksualnih problema osoba u seksualni odnos ulazi uz veliku anksioznost i strah da će se problem ponovno dogoditi te umjesto da uživa u odnosu s partnerom, promatra svoje tijelo, npr. penis, samo tražeći potvrdu da se problem ponavlja.
Upravo zabrana klasičnog seksualnog odnosa može ukloniti tu napetost i anksioznost te se osoba može usmjeriti na uživanje, ugodu, senzualnost.
Učenje i nelagode
Katkad se osim zajedničkih igara zadaju i vježbice samo jednom od partnera. Npr. muškarcu s prijevremenom ejakulacijom mogu se objasniti tehnike stiskanja i „stani-kreni“ tehnika te on vježba kod kuće dok masturbira. Ili, ženi koja ima problema s doživljavanjem orgazma može se zadati da kod kuće istraži svoje tijelo (stidnicu i rodnicu), da vidi kako one izgledaju, kakve su na dodir te da ih dalje istražuje i pokušava otkriti što je uzbuđuje. Tek kad sama zna što je uzbuđuje, može to reći i partneru.
Neke od tehnika u seksualnoj terapiji mogu izazvati nelagodu kod nekih pacijenata (npr. masturbacija, seksualne fantazije, korištenje seksualnih igračaka) jer je seksualnost u našem društvu još povezana s osjećajem krivnje, nelagode, srama. Zbog toga je važno da terapeut razgovara o tome kako se osoba osjeća u vezi s tim igricama te ako one izazivaju oreveliku nelagodu, neće ih ni predložiti.
Što muči žene u seksu
• Uzbuđivanje
Riječ je o nedostatku seksualne želje, žene se teško psihološki i/ili fizički uzbude tijekom seksualne aktivnosti. Kako je ovo raznolika skupina, u početnim fazama terapije ženu će se podrobno ispitati o načinu njezina funkcioniranja. Terapija uključuje razgovor o seksualnim fantazijama i mislima, istraživanje načina seksualnog uzbuđenja, traganje za vrstom stimulacije koja dovodi do najvećeg uzbuđenja, korištenje estrogenskih krema, lubrikanata i slično. Također je neizmjerno važno u terapiju uključiti partnera.
• Orgazam
Prvo treba utvrditi radi li se stvarno o nekom seksualnom problemu ili se jednostavno radi o neodgovarajućoj stimulaciji. U terapiji se koriste tehnike individualne i partnerske psihoterapije, ženu se potiče na istraživanje vlastite seksualnosti (uključujući masturbaciju), a partnera na istraživanje predigre, erogenih zona...
• Bol tijekom odnosa
Ovo je posebno zahtjevan problem za terapeute jer uzroci mogu biti i fizički. Zato terapeuti koji nisu liječnici moraju raditi u sprezi s nekim liječnikom (najčešće ginekologom). Uporaba različitih tehnika umanjivanja boli, anksioznosti, napetosti, vježbe mišićne relaksacije i slično mogu biti jako važni.
• Razlike u željama
Misli se na situaciju u kojoj ni jedan partner nema "bolesno" sniženu seksualnu želju, već su njihove želje u nesrazmjeru, što može biti veliki problem. Terapija je uglavnom usmjerena na komunikaciju i učenje. Katkad jedan partner želi istraživati, koristiti neke nove tehnike, a drugi je sramežljiv. I ovdje se partnere zajedno podučava.
Što muči muškarce u seksu
• Erektilna disfunkcija
Ovo je problem kod kojeg muškarac ne može postići i/ili održati erekciju dovoljno dugo, tj. do završetka seksualne aktivnosti. Više od polovice pacijenata seksualnom se terapeutu obraća zbog ovog problema. U terapiji se mogu koristiti i lijekovi, a ako se odluči za seksualnu terapiju, važno je u terapiju uključiti i partnericu. Najčešće se na početku zabranjuje penetracija i klasični seksualni odnos jer muškarci s ovim problemom u odnos ulaze sa strahom da se ne ponovi njihova slabost. Potiše se istraživanje dodira, senzualnih osjećaja, komunikacije, korištenje seksualnih igračaka...
• Prijevremena ejakulacija
U ovom slučaju muškarci svrše vrlo brzo (unutar minute) od penetracije. Na terapiju se javljaju muškarci svih dobi, često bez partnerice, premda je bolje ako u terapiju uključimo i nju. U individualnoj terapiji koriste se metode podučavanja muškarca kako da koristi tehniku stiskanja i "stani-kreni", ali i kako da istražuje stupanj svog uzbuđenja i kako da ga zaustavi, prije ejakulacije. Tehnike umanjivanja stresa posebno su važne.
• Smanjena želja
Kako je čest uzrok ovih problema preopterećenost ili problemi na poslu, obiteljski problemi, pitanje seksualne orijentacije i slično, u terapiji će se velika pažnja posvetiti samoj ličnosti pacijenta.
• Odogođena ejakulacija
Radi se o nemogućnosti ejakulacije ili vrlo teškoj ili jako odgođenoj ejakulaciji, pri čemu muškarcu treba puno vremena ili specifična stimulacija da bi doživio orgazam i ejakulaciju. U ovoj terapiji se koristi tehnika "korak po korak"; paru se zadaju vježbice kojima se dolazi do zadovoljavajućeg odnosa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....