Razmišljate li jasnije ljeti ili zimi? A pamćenje? U koje doba godine je najbolje? Nova studija iz Belgije sugerira da određeno doba u godini ima utjecaj na naše moždane vijuge.
Koautor studije Gilles Vanderwalle sa Sveučilišta u Liègeu, tvrdi da istraživanje u koje je uključeno 28 mladih ljudi i još nije zaključeno pokazuje da godišnje doba itekako ima utjecaj. On je izraženiji, kaže Vanderwalle, kod onih ljudi koji pokazuju sezonski afektivni poremećaj, vrstu depresije koja se javlja u jesenskom i zimskom razdoblju.
Utjecaj godišnjih doba, napominje Vanderwalle, dugo je već poznat kod životinja u razdoblju reprodukcije i hibernacije, a poznat je i utjecaj vremena na raspoloženje. Kod većine ono se popravlja tijekom sunčanih razdoblja. Godišnja doba također utječu na hormone, imunosni sustav i neurotransmitere u mozgu, molekule koje služe prijenosu informacija među živčanim stanicama.
Vanderwalle i kolege proučavali su 14 žena i 14 muškaraca u dobi od 21 godine starosti u različito doba godine između svibnja 2010. i listopada 2011. Sudionici istraživanja proveli su 4,5 dana u laboratoriju gdje nisu mogli biti u doticaju s vanjskim uvjetima. Skeniranjem mozga provjeravali su njihove sposobnosti koncentracije i kratkoročnog pamćenja. Pokazalo se da je koncentracija kod ispitanika najbolja u svibnju, a najgora pred zimu u prosincu. Kratkoročna memorija pokazala se najboljom u jesen, a najgorom u proljeće. Vanderwalle kaže da razlike u funkcioniranju mozga nisu detektirane dan po dan, no da su promjene ipak uočene. Još nije jasan mehanizam utjecaja godišnjih doba na mozak, a pretpostavlja se da bi važni mogli biti vlaga u zraku, temperatura, duljina dana, čak i društvene interakcije među ljudima.
Doc. dr. Xenia Gonda sa Sveučilišta Semmelweis u Budimpešti izjavila je da je ova studija važna jer pruža uvid u bolje razumijevanje načina na koji se ljudi prilagođavaju svom okolišu. Može se očekivati, istaknula je, dodatni napredak u dijagnosticiranju i terapijama za sezonski afektivni poremećaj.
- Kada je riječ o sezonskom afektivnom poremećaju, uglavnom se fokusiramo na simptome raspoloženja, a ne uzimamo u obzir zaboravljivost i gubitak pamćenja – rekla je Gonda.