SHUTTERSTOCK
mini vodič

Sve što trebate znati: Koji dodaci prehrani su efektni te kada i kako ih je najbolje uzimati

Industrija multivitamina je ogromna i neprestano raste. No, i dalje postoje bojazni kod djelotvornosti i sigurnosti vitamina u takvom obliku

Dodaci prehrani zauzimaju važno mjesto u svakodnevnom životu, često opterećenom stresom, užurbanošću, mnogostrukim naporima u poslovnom i privatnom životu, intenzivnim bavljenjem sportom, nedostatkom vremena za nabavku i pripremanje svježe, lokalno uzgojene i organske hrane, iscrpljenošću sezonskim bolestima... No kvalitetna i raznovrsna prehrana, redovita fizička aktivnost, dobri životni stilovi i redoviti preventivni pregledi na prvom su mjestu u poboljšanju zdravlja, a potom tu svoje mjesto nalaze i dodaci prehrani.

Njihova je svrha dopuniti uobičajenu prehranu, nikako je zamijeniti, predstavljaju koncentrirane izvore hranjivih tvari ili druge tvari prehrambenog ili fiziološkog učinka, pojedinačne ili u kombinaciji, koje se na tržištu nalaze u doziranom obliku, to jest u kapsulama, pastilama, tabletama, vrećicama praha, ampulama, bočicama na kapaljku... Na tržište se stavljaju isključivo zapakirani pojedinačno ili u kombinaciji.

Najpopularniji oblik dodataka prehrani su multivitamini koji sadrže kombinaciju više vitamina i minerala. Industrija multivitamina i dodataka prehrani rapidno raste, a s njima nerijetko i nedoumice jesu li oni sigurni, trebamo li ih uzimati, što trebamo uzimati i u kojoj količini.


Jesu li dodaci prehrani sigurni

Sastav, označavanje i stavljanje na tržište dodataka prehrani u Hrvatskoj je regulirano Zakonom o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, Pravilnikom o dodacima prehrani, Pravilnikom o uvjetima za uvrštavanje u program monitoringa i provođenje programa monitoringa dodataka prehrani, hrane kojoj su dodani vitamini, minerali i druge tvari i hrane s prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama i Pravilnikom o tvarima koje se mogu dodavati hrani i koristiti u proizvodnji hrane te tvarima čije je korištenje u hrani zabranjeno ili ograničeno. Označavanje, reklamiranje i prezentiranje provjerenih dodataka prehrani, prema našim propisima, mora biti takvo da se uvijek navodi kako oni nisu zamjena uravnoteženoj prehrani, niti da liječe bolesti, jer to čine lijekovi.

U MORU OPREČNIH INFORMACIJA TEŠKO SE SNAĆI, NO MI ZNAMO KOJA SU NOVA PRAVILA ZDRAVOG ŽIVOTA!

Uz to, pripravci koji imaju izrazito visoke koncentracije mikronutrijenata ili sadrže specifične ekstrakte ljekovitog bilja spadaju u kategoriju lijeka, no za većinu takvih pripravaka nije potreban liječnički recept. Ipak, na hrvatskom tržištu prevladavaju oni niže dozirani pripravci koji općenito ne mogu naškoditi prosječnom korisniku, ako ih uzima u propisanoj maksimalnoj dnevnoj dozi i/ili prema savjetu liječnika ili ljekarnika.


Uzimati dodatke prehrani ili ne

Dodaci prehrani uzimaju se kako bi pojačali unos hranjivih tvari i nadopunili prehranu tvarima koje se normalnim unosom hrane u organizam ne dobivaju u dovoljnoj količini. Tako se potiče dobro zdravlje, povećava otpornost organizma i pomaže u održavanju fizioloških funkcija našeg organizma. Osim vitamina i minerala, dodaci prehrani sadrže i masne kiseline, aminokiseline, bjelančevine, ljekovito bilje i njihove ekstrakte, bioflavonoide, žive kulture mikroorganizama, prirodne enzime, metabolite žlijezda, pčelinje proizvode...

Neki od ovih hranjivih tvari imaju snažne učinke na imunosni sustav, na smanjenje stresa, obnavljanje nekih važnih funkcija u organizmu, potiču brže cijeljenje rana, nužni su za rast i sl.

image

Dodaci prehrani uzimaju se kako bi pojačali unos hranjivih tvari i nadopunili prehranu tvarima koje se normalnim unosom hrane u organizam ne dobivaju u dovoljnoj količini

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Kvalitetan dodatak prehrani koji sadrži nutrijente u umjerenim dozama, može koristiti ne samo kao nadopuna hranjivih tvari koje ne dobivamo prehranom, već o kao prevencija određenih bolesti, a neki i kao terapija. Tada se uzimaju isključivo po uputama liječnika i pod liječničkim nadzorom. Dodaci prehrani za kojima najčešće posežemo su kemijski oblici vitamina i minerala. Iako mnogi ljudi na svoju ruku uzimaju različite dodatke prehrani, trebate li ih uzimati ili ne najbolje je provjeriti s liječnikom ili ljekarnikom. Liječnik će prema smjernicama i iz razgovora o vašim navikama i simptomima koje možda imate, a koji se mogu pripisati disbalansu vitamina ili minerala, znati pripadate li u neku rizičnu skupinu za manjak nekog nutrijenta.

Primjerice, ako se hranite veganski, moglo bi vam nedostajati vitamina B skupine, posebno B12, kojeg nema u biljnoj prehrani. Ili, ako ste u zatvorenom, mogli bi biti u manjku vitamina D i sl. Postoje, naime, određene rizične skupine ljudi, ali i životni periodi u kojima su dodaci prehrani itekako korisni. Primjerice, prije i u početnim mjesecima trudnoće ključan je adekvatan unos folne kiseline za smanjenje rizika od urođene mane, koja se naziva spina bifida.Ili, dodatak kalcija i vitamina D ponekad je nezaobilazan u prevenciji i terapiji osteopenije i osteoporoze. Stariji ljudi općenito su u riziku od nedostataka važnih nutrijenata zbog niza razloga - slabiji apetit, manje kretanja, uzimanje više lijekova, sporijeg metabolizma, otežane apsorpcije i iskoristivosti nutrijenata... Dodavanje vitamina D rutinski se preporučuje dojenčadi i djeci u prvoj godini, a tijekom pandemije koronavirusa svima se savjetovala suplementacija vitamina D tijekom jesenskih i zimskih mjeseci.

Liječnik vas može uputiti na provjeru/krvnu pretragu razine vitamina i minerala, a vitaminsko-mineralni status možete izmjeriti i u ljekarnama. Kod kupnje dodataka prehrani treba paziti na njihovu kvalitetu, informirati se o najboljim suplementima i kupovati ih od provjerenog proizvođača. Sigurni su ako ih se uzima u preporučenim količinama i prema savjetima liječnika i/ili ljekarnika.


Što je preporučena doza

Iako su preporučene doze individualne, dnevna preporučena doza je preporučena dnevna količina hranjive tvari koju biste trebali dobiti i gornja granica koja vam neće naštetiti. Danas je poznato da, uz to što dodaci prehrani ne djeluju jednako na svačiji organizam, uzimanje visokih doza može imati ozbiljne posljedice. Primjerice, 2005. objavljena je metaanaliza studija o povezanosti vitamina E i stopi mortaliteta kod osoba koji ga uzimaju. Autori metaanalize usporedili su rezultate 19 randomiziranih, placebo-kontroliranih studija, a u zaključku navode kako unos vitamina E u dozi od 400 IU i više dnevno tijekom jedne godine povećava opasnost od prijevremene smrti. Studije u kojima su korištene niske doze vitamina E uglavnom su ukazale na blagotvoran učinak vitamina E. Ili primjerice, u časopisu British Medical Journal objavljena je metaanaliza studija o utjecaju kalcija na učestalost infarkta miokarda te je pokazano da je u osoba koje su uzimale kalcij u dodacima prehrani u dozi većoj od 800 mg uočen viši rizik od infarkta miokarda. Iako su kasnije kritizirani odabir sudionika, način prikupljanja podataka i njihova analiza te su studije ukazale na to da je ipak potrebno držati se savjeta liječnika i ljekarnika.

image
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Zašto je to važno

Samoinicijativno posezanje za dodacima prehrani može dovesti do zdravstvenih tegoba. Stručna osoba će vas savjetovati i u kojim situacijama ne biste trebali piti dodatke prehrani. Primjerice, dodatke prehrani nemojte konzumirati prije ili poslije operacije jer mogu povećati rizik od krvarenja ili imati utjecaj na anesteziju. Također, mnogi dodaci prehrani sadrže aktivne sastojke koji mogu imati snažne učinke na tijelo, ali i doći u interakciju s nekim lijekovima. Primjer za to je uzimanje dodatka prehrani s fermentiranom crvenom rižom. Uz istovremeno uzimanje lijekova statina, koji se propisuju za snižavanje kolesterola u krvi, može ozbiljno naštetiti. Dodatak crvene riže ne savjetuje se ni trudnicama i dojiljama, a kontraindiciran je i s nekim antibioticima, antikoagulacijskim lijekovima i imunosupresivnim lijekovima.

Općenito, dodaci prehrani moraju se uzimati uz savjetovanje s liječnikom i ljekarnikom kako bi maksimalno iskoristili njihove dobrobiti i na najmanju moguću mjeru smanjili neželjene pojave.


Kada i kako ih je najbolje uzimati

* Općenito se savjetuje dodatke prehrani uzimati za vrijeme jela ili nakon obroka jer je apsorpcija sastojaka tada najaktivnija.

* Vitamine topive u vodi (C, vitamini B kompleksa) uzimajte s hranom ili bez nje s iznimkom vitamina B12 - on će se bolje apsorbirati uz obrok.

* Vitamine topive u mastima (A, D, E i K) trebaju se uzeti s masnoćom iz obroka kako bi ih tijelo najbolje iskoristilo.

* Tijekom prve polovine dana preporučuje se uzimanje vitamina B1, B12, željeza i koenzima Q10 jer imaju energizirajući učinak na tijelo.

* Dodatke željeza uzimajte s vitaminom C (sokom od citrusa), a izbjegavajte ga miješati s kalcijem ili hranom s visokim udjelom kalcija, jer ometa apsorpciju željeza.

* Ako uzimate mineralne dodatke kalcija, cinka i magnezija, pijte ih s međusobnim vremenskim razmakom. Također, ne biste ih trebali uzimati istovremeno s antioksidativnim formulama poput onih s beta karotenom i likopenom.

* Cink se može uzeti s vitaminima A, C i B12. Izbjegavajte uzimanje željeza, bakra i vitamina B9, ako ste uzeli cink.

* Vitamin E može se uzimati sa selenom kao i vitaminima C i A. Nemojte ga kombinirati sa željezom.

* Vitamin A uzimajte s vitaminima C i E, te s cinkom.

* Probiotike u cilju poboljšanja probave uzmite oko dva sata nakon večere.

* Magnezij prije spavanja pomaže umiriti tijelo prije odlaska na počinak. Povećat ćete njegovu apsorpciju ako ga uzmete s kalcijem.

* Kalcij treba vitamin D kao i magnezij kako bi se apsorbirao u tijelu na pravi način, pa ih možete uzeti uz večeru.

U MORU OPREČNIH INFORMACIJA TEŠKO SE SNAĆI, NO MI ZNAMO KOJA SU NOVA PRAVILA ZDRAVOG ŽIVOTA!


Izvori:

Linker
01. studeni 2024 17:48