Studija otkrila: Sporije hodanje može biti rani pokazatelj demencije

Alzheimerova bolest i demencija su teška stanja koja utječu na pamćenje, kognitivne funkcije i raspoloženje, često dovodeći do preuranjene smrti. Dok uobičajeni rani znakovi demencije uključuju zaboravljivost, pogrešno postavljene stvari, gubljenje i probleme s pronalaženjem riječi, nova istraživanja pokazuju da bi promjene u načinu na koji hodamo također mogle biti rani pokazatelj.

Istraživanje

Ove godine objavljeno je istraživanje u časopisu PLOS ONE koje je istraživalo vezu između brzine hodanja i funkcije mozga kod starijih osoba. U istraživanju je sudjelovalo 95 sudionika u dobi od 60 i više godina iz Havane na Kubi. Te su se osobe bavile blagom redovitom tjelovježbom i nisu pokazivale znakove kognitivnog oštećenja.

Istraživači su testirali brzinu hoda i rad mozga sudionika. Svaki je sudionik hodao svojim normalnim tempom oko šest metara, s određenim zonama za start, testiranje i zaustavljanje. Prosječno vrijeme hodanja izračunato je u dva pokusa, a za procjenu funkcije mozga, istraživači su koristili Mini-Mental State Examination (MMSE) i elektroencefalogram (EEG), koji mjeri električnu aktivnost u mozgu.

Rezultati

Studija je otkrila značajnu vezu između sporijeg hodanja i promjena moždanih funkcija. Oko 70 posto sudionika hodalo je sporije od 0,8 metara u sekundi (oko 3 km na sat), što ukazuje na pad brzine hodanja. Među tim sporijim hodačima, 80 posto je imalo abnormalne rezultate EEG-a, što ukazuje na rano smanjenje moždane funkcije.

Spomenuti rezultati naglašavaju kako je moguće da je brzina hodanja jedan od ranih pokazatelja kognitivnog pada. Čak i manje promjene u hodu mogu biti znak zdravstvenih problema. Jako je važno rano praćenje promjena kod starijih osoba, bilo to fizičkih, emocionalnih ili mentalnih, kako bi se pravovremeno otkrile sve prijetnje njihovom zdravlju.