Istraživanje dugovječnosti: ovih pet navika mogu nam produljiti životni vijek za čak 14 godina

Upadate li i vi koji put u ono obrambeno ‘kriva je genetika‘ razmišljanje? Pa tako ako u obitelji doista i postoje neke bolesti poput onih autoimunih ili ako su svi ranije umirali, odlučujemo ne činiti baš ništa, pa kako nam grah padne. Ipak, znanost misli drugačije. Štoviše, govori da ćemo ako usvojimo pet jednostavnih navika, vrlo vjerojatno produljiti svoj životni vijek do 14 godina. Oko ovog su se istraživanja dugovječnosti okupili brojni znanstvenici koji među ostalim navode da bi pridržavanje spomenutih jednostavnih zdravih obrazaca ponašanja, moglo smanjiti rizik od preuranjene smrti kod odraslih, među kojima prednjače dva vodeća uzroka, bolesti srca i rak. S njima se složio i David Andrew Sinclair, australsko-američki biolog i akademik poznat po svojim istraživanjima i kontroverznim tvrdnjama o starenju i epigenetici koji tvrdi da je gubitak epigenetskih informacija primarni uzrok starenja.

Pet zdravih navika

Studije pokazuju da neki od čimbenika načina života identificiranih u studiji dugovječnosti mogu modificirati epigenetske obrasce. Oni su sljedeći:

• prestanite pušiti
• redovito vježbajte
• održavajte zdravi indeks tjelesne mase
• zdravo se hranite i
• pijte umjereno

U videu dr. Sinclar navodi kako će poštivanje nabrojenih koraka usporiti starenje, odnosno produljiti život.

1. Ne pušite

Istraživanja pokazuju da je prestanak pušenja koristan u bilo kojoj dobi. Jedna je studija objavljena u časopisu American Journal of Public Health pokazala da bi prestanak pušenja do 35. mogao produžiti život do 8,5 godina. Studija objavljena u Lancetu upozorava pak da pušenje može utrostručiti rizik od prerane smrti i skratiti desetljeće života.

2. Jedite hranu koja nije obrađena

Hrana ima dubok utjecaj na svaki tjelesni sustav i uvelike utječe na smanjenje rizika razvoja bolesti odnosno prerane smrti. Stoga, birajte cjelovitu prehranu sa što manje obrađenim namirnicama.

3. Vježbajte redovito

Poznato je kako redovita tjelesna aktivnost ima značajan utjecaj na trenutno i dugoročno zdravlje. Odrasli koji vježbaju i manje sjede mogu smanjiti rizik od bolesti, poboljšati zdravlje mozga, ojačati svoje mišiće i kosti, poboljšati svoju sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka i bolje upravljati kroničnim zdravstvenim stanjima. Preporučuje se vježbati barem 150 minuta tjedno.

4. Održavajte zdravu tjelesnu težinu

Studija iz 2022. objavljena u JAMA Networku upozorava da oni koji u srednjim godinama života imaju prekomjernu tjelesnu težinu, imaju veću vjerojatnost da će umrijeti mlađi od onih s normalnim indeksom tjelesne mase (ITM). Pretile osobe imaju veći rizik od zatajenja srca, periferne vaskularne bolesti, bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti i srčanog udara. Što prije djelujete, vjerojatnije je da ćete ispraviti negativne učinke.

5. Pijte umjereno

Nažalost, opijanje alkoholom je čest problem mnogih. Pretjerana konzumacija može višestruko negativno utjecati na tijelo i psihu te povećati rizik od bolesti i prerane smrti. Studija objavljena u Journals of Gerontology sugerira da umjerena konzumacija alkohola može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Rezultati su pokazali da su muškarci koji su pili vino, imali 34 posto manji rizik od rane smrti u usporedbi s onima koji su konzumirali žestoka pića ili pivo.

Unatoč tome što su neke stvari izvan našeg dosega kontrole, na spomenute navike možemo utjecati i djelovati jer su one sigurna karta za dugovječnost. Korak po korak.