Model uma na tri razine - nesvjesno, podsvijest i svjesno
Nesvjesno - definira sve prošle događaje i sjećanja, iako nam na trenutke nedostupna koliko god se trudili zapamtiti da bismo stvari iznijeli. Na primjer, prva riječ koju smo naučili izgovoriti ili kakav je bio osjećaj moći samostalno hodati.
Podsvijest - definira sve reakcije i automatske radnje kojih možemo postati svjesni ako o njima razmišljamo. Na primjer, naša sposobnost upravljanja automobilom: kada se osposobimo, prestajemo razmišljati koje mjenjače koristiti, koje papučice pritisnuti ili u koje zrcalo gledati, ali uvijek možemo postati svjesni onoga što je učinjeno kada razmislimo o tome.
Svjesno - definira sve misli i radnje unutar naše svjesnosti. Na primjer, ljepota i ugoda mirisa crvenog tulipana
Što je nesvjesno?
U psihoanalitičkoj teoriji osobnosti Sigmund Freud, nesvjesni um definira kao rezervoar osjećaja, misli, poriva i sjećanja koji su izvan svjesne svijesti, odnosno koji su izvan dometa svjesnog uma, piše ekreator.hr
Unutar ovog shvaćanja, većina sadržaja nesvjesnog smatra se neprihvatljivim ili neugodnim, poput osjećaja boli, tjeskobe ili sukoba. Freud je vjerovao da nesvjesno utječe na ponašanje i rekacije, iako ljudi nisu svjesni tih temeljnih utjecaja.
Pojam nesvjesnog kroz povijest
Ideja da postoje sile izvan svjesne svijesti postoji tisućama godina. Pojam “nesvjesno” prvi je skovao filozof Friedrich Schelling u kasnom 18. stoljeću, a kasnije ga je na engleski preveo pjesnik Samuel Taylor Coleridge.
U području psihologije, pojma nesvjesnih utjecaja dotakli su se mislioci uključujući Williama Jamesa i Wilhelma Wundta, no upravo je Freud popularizirao tu ideju i učinio je središnjom komponentom svog psihoanalitičkog pristupa psihologiji.
Iako su mnoge Freudove ideje od tada pale u nemilost, moderni psiholozi nastavljaju istraživati utjecaje nesvjesnih mentalnih procesa uključujući srodne teme kao što su nesvjesna pristranost, implicitno pamćenje, implicitni stavovi, pripremanje i nesvjesno učenje.
Kako nesvjesno upravlja nama?
Kada konceptualiziramo nesvjesno, odnosno nesvjesni dio uma, može biti od pomoći da ga se usporedi sa santom leda. Sve što se nalazi iznad vode predstavlja svjesnu svijest dok sve što se nalazi ispod vode predstavlja nesvjesno.
Razmislite kako bi santa leda izgledala da je možete vidjeti u cijelosti. Samo mali dio sante leda je zapravo vidljiv iznad vode. Ono što ne možete vidjeti s površine je ogromna količina leda koja čini glavninu ledenog brijega, potopljenog duboko u vodu.
Stvari koje predstavljaju našu svjesnu svijest jednostavno su “vrh ledenog brijega”. Ostatak informacija koji je izvan svjesne svijesti leži ispod površine. Iako ove informacije možda nisu dostupne svjesno, one i dalje utječu na trenutno ponašanje i zapravo upravljaju našim rekacijama i odlukama.
Nesvjesno i zamke na putu rada na sebi
Sigurna sam da svi koji ste se susreli na bilo koji način s radom na sebi, što god on u vašoj definiciji predstavljao, došli ste do trenutka kada vam se učinilo da puno toga znate, sve počinje izgledati dosadno, jednostavno i pomalo blesavo, a zapravo, ništa se konkretno ne događa.
I sama sam na početku svog osobnog razvoja, a on za mene znači podizanje ljestvice vlastite svjesnosti da stvari naučim gledati kroz svoje a ne tuđe naočale, shvatila da sam u jednom trenutku prikupila stotine i stotine odgledanih videa i desetke pročitanih knjiga. Međutim, moja stvarnost je pokazivala da prikupljeno znanje „ne funkcionira“ jer sve je izgledalo jednako kao i prije.
Na razini želje, imamo potrebu nešto promijeniti. Naš podsvjesni program/uvjerenje po kojem funkcioniramo, tome se opire. Bilo da je to odnos prema zdravlju, odnos s partnerom, financijska situacija ili nešto peto. Međutim, zaboravljamo ili nemamo svijest o tome, da je situacija koja nam čini nelagodu i koju želimo čim prije promijeniti, samo posljedica. U tome je kvaka.
VIŠE O OVOJ TEMI MOŽETE PROČITATI OVDJE.