Iako mnogi percipiraju depresiju s jednim onim tamnim i mračnim licem koje se manifestira kroz prekomjernu brigu, tugu, bespomoćnost, ona zapravo ima sto lica i često kod nekih ljudi može proći ispod radara. Sada se možda pitate- kakve bi veze moj perfekcionizam mogao imati s potencijalnom depresijom ili anksioznošću? Ima itekakve veze.
Na koji se način vaše crte osobnosti mogu odraziti na depresiju?
Crte osobnosti mogu biti snažni prediktori depresije, jedna od tih osobina uključuje neuroticizam odnosno stanje niže emocionalne stabilnosti koja igra veliku ulogu u općem mentalnom i fizičkom zdravlju pojedinca. Neuroticizam je također povezan s perfekcionizmom: doživljaj sebe ili drugih prema nerealnim standardima, jer ako je kod vas savršenstvo standard, često se čini da nikada niste dostatni što može uzrokovati da ste samokritični, da stalno kritizirate druge, a sve vas to dovodi do toga da živite zapravo u jednom konstantnom negativnom emocionalnom stanju.
Dimenzije tzv. maladaptivnog ili neadaptivnog perfekcionizma također mogu biti prediktori simptoma depresije. Ako neprestano sumnjate i omalovažavate sebe, vrlo je lako da se često osjećate nedostatno i da vam stalno nešto manjka ili da nikad nije dovoljno dobro sve što radili jer sve mora biti perfektno. Problematično je što sve te crte osobnosti mogu s vremenom dovesti do depresije.
Znanstvene studije su pokazale da perfekcionizam kao crta osobnosti može pomoći u predviđanju i razumijevanju depresije. One su pokazale da perfekcionizam igra važnu ulogu u predviđanju depresije dok je neuroticizam najjači prediktor depresije. Čak i bez neuroticizma kao faktora, perfekcionizam je imao značajan utjecaj u razvoju depresije. Također su utvrdili da perfekcionisti imaju tendenciju osjećati, razmišljati i ponašati se na način koji može dovesti do depresije
Svih sedam dimenzija perfekcionizma, također su se pokazali kao prediktori simptoma depresije.
Kojih su to sedam dimenzija tzv. neadaptivnog perfekcionizma?
Zabrinutost zbog pogrešaka, negativne reakcije na pogreške, sklonost izjednačavanja greški s neuspjehom te vjerovanje pojedinca da će izgubiti poštovanje drugih ako doživi neuspjeh postavljanje vrlo visokih standarda izvedbe i pridavanje pretjerane važnosti tim standardima pri samo evaluaciji.
S obzirom na usmjerenje, sebi-usmjereni perfekcionizam uključuje pretjerano visoke, nerealistične ciljeve koje osoba postavlja samoj sebi te detaljnu samo analizu i kritičnost, što rezultira neprihvaćanjem vlastitih pogrešaka, mana ili neuspjeha u više područja.
Roditeljska očekivanja - vjerovanje da roditelji postavljaju pretjerano visoke standarde i ciljeve za osobu.
Roditeljska prigovaranja, tj. percepcija osobe da su njezini/njegovi roditelji (bili) prekritični.
Zabrinutost zbog pogrešaka, negativne reakcije na pogreške, sklonost izjednačavanja greški s neuspjehom te vjerovanje pojedinca da će izgubiti poštovanje drugih ako doživi neuspjeh.
Pretjerano (na granici s patološkim) pridavanje važnosti organiziranosti i redu.
Sumnje i dvojbe oko vlastitih postupaka, sumnja u vlastitu sposobnost da se ispuni zadatak i u kvalitetu svojih postupaka.
Zašto su perfekcionisti skloni depresiji?
Perfekcionizam je izrazito društvena osobina ličnosti koja utječe na naše odnose s drugima ljudima i prije svega na to kako se odnosimo sami sa sobom.
Ovo su neki od razloga tj. odgovora na pitanje zašto osobe koje teže perfekcionizmu mogu razviti depresiju:
- Pesimističan stav
Zbog visoko postavljenih standarda, perfekcionisti imaju tendenciju vidjeti druge ljude u negativnom svjetlu, što može rezultirati time da već unaprijed pristupaju situacijama s pesimističnim stavom - već su unaprijed razočarani.
- Loši obrambeni mehanizmi suočavanja sa stresom
Kao i svi, nisu ni perfekcionisti pošteđeni svakodnevnih stresora s kojima ne znaju upravljati na zdrav način. Stoga su skloni izbjegavati ili odugovlačiti (prokrastinacija) s nekim svojim obvezama samo kako bi izbjegli pritisak i visoka očekivanja koja su sami sebi postavili.
- Nisko samopoštovanje i samopouzdanje
U pozadini svakog perfekcionista stoji podsvjesno loša slika o sebi i nisko samopouzdanje, jer oni se mogu osjećati dobro (nikad super), samo kada postignu "savršenstvo".
- Nezdravi odnosi
Perfekcionisti sebi i drugima postavljaju nerealna očekivanja, što može rezultirati konfliktnim i zategnutim interpersonalnim odnosima u njihovim društvenim interakcijama.
- Nisko zadovoljstvo
Perfekcionisti uvijek pokušavaju "nadoknaditi" svoje visoke standarde. Kao rezultat toga, nikada im ne možete udovoljiti, uvijek ima nešto što fali da bi bili sretni i zapravo su stalno nezadovoljni svojim životom.
Kako si pomoći
Ljekovit je i veoma učinkovit proces psihoterapije - osvještavanjem, razumijevanjem i preoblikovanjem perfekcionističkih tendencija. Terapija vam može pomoći da steknete vještine suočavanja, pozitivno razmišljanje i samopoštovanje. Možete početi iscjeljivati svoj odnos sa sobom i drugima. Dok to činite, možete se osloboditi pritiska perfekcionizma. Osim toga, možete naučiti da:
- Postavite dostižne i realne ciljeve.
- Osvijestite svaki postignuti cilj, i da si dozvolite da budete zadovoljni i sretni.
- Naučite da osobnu vrijednost ne procjenjujete ovisno o ishodu neke aktivnosti jer neuspjeh ne znači da niste dovoljno dobri i neadekvatni, nego da je potrebno samo malo više zalaganja ili promjene strategije rada.
- Ispravite greške u mišljenu po principu stava “sve ili ništa” koji vas čini sklonima tome da neuspjehom proglasite sve ono što ne zadovoljava kriterije savršene izvedbe
- Naučite da pristupate svakom zadatku na jedan opušteni načinu i shvatite da je u vašoj moći da ga izvršite ispravno i u zadanom roku bez previše stresa.
- Naučite prihvatiti svoje pogreške iz kojih ćete nešto naučiti i postanete fleksibilni sa zacrtanim ciljem, trudeći se ostvariti što bolji uradak prilagođavajući standarde postignuća specifičnim zahtjevima određene situacije, a prije svega sukladno svojim mogućnostima.
- Postanete pozitivni, zahvalni sebi i da se znate nagraditi
- Da naučite vjerovati sebi u svakom trenutku jer znate da činite najbolje što znate i možete.
Jeste li spremni na promjene?
Mirella Rasic Paolini, holistički psihoterapeut