Ako bi se po nečemu trebalo pamtiti 21. stoljeće, onda je to svakako globalni trend usvajanja zdravih navika. Naime, kada bismo bolje pogledali što se događalo posljednjih desetak godina, sigurno bi na samom vrhu ljestvice bile aktivnosti poput trčanja i joge, nove prehrambene navike koje promoviraju uravnoteženu prehranu, ne preskakanje doručka, jelovnike sa što više voća, povrća, ribe i zdravih masnoća.
Tako je to bilo nekad
Također, pušenje je postalo totalno "out", ali ne u smislu da nije u trendu, već u puno dubljem i smislenijem značenju - ljudi su osvijestili kako je ono štetno, skraćuje život i uzrokuje niz po život opasnih bolesti.
I dok se nekad voda pila uglavnom uz kavu, a hladnjaci su nam bili pretrpani bezalkoholnim i alkoholnim gaziranim napicima, danas je gotovo nemoguće ne sresti osobu koja u ruci nema bočicu vode...
Sve su to stvari koje ukazuju kako se polako mijenjamo na bolje. Rastemo. Brinemo. Razmišljamo.
Što možemo učiniti
Ipak, još uvijek je važno isticati koliko male svakodnevne promijene mogu utjecati kako na našu sreću, tako i na naše zdravlje.
1. Redovito vježbajte
Nije tajna da bismo svi bili zdraviji i vitalniji da redovito vježbamo. Pored toga smanjili bismo rizik od kardio-vaskularnih bolesti, osnažili kosti i mišiće, liniju držali vitkom, a imali bismo i više energije te bismo bili bolje raspoloženi...
2. Hranite se pravilno i uravnoteženo
Svaki dan možemo naučiti nešto novo od drugih, a osobito kad je riječ o prehrani. Istraživanja su pokazala da tradicionalna mediteranska prehrana smanjuje rizik za bolesti srca i da osobe koje se hrane na mediteranski način imaju manji rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti i smrti povezanih sa srčanim problemima. Mediteranska prehrana također je povezana sa smanjenom učestalošću raka te Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Žene koje jedu mediteransku prehranu obogaćenu ekstra djevičanskim maslinovim uljem i orašastim plodovima smanjuju rizik od raka dojke.
Ova prehrana podrazumijeva raznolikost, čim više voća, povrća, maslinovog ulja (s omega 3 masnim kiselinama za promicanje dugovječnosti), ribe i cjelovitih žitarica, uz malu potrošnju pržene hrane, crvenog mesa i prerađevina. Prateći ovu vrstu prehrane brzo ćete se početi osjećati zdravijim i sretnijim.
3. Pazite na dovoljan unos proteina
Nutricionisti su jednoglasni, za zdrav i kvalitetniji život potrebna je pravilna i uravnotežena prehrana s preporučljivim unosom proteina i redovnom fizičkom aktivnošću. To znači da bi u svakom našem obroku udio proteina treba biti od 20 do 30 %.
Prirodni i dobri izvori proteina odnosno esencijalnih aminokiselina koje tijelo ne može samo proizvesti, a neophodno ih treba su:
- mlijeko i mliječni proizvodi, posebno quark (kvark) i svježi posni sir;
- piletinu;
- krto meso;
- riba;
- jaja;
- prirodni proizvodi dodatno obogaćeni proteinima tzv. funkcionalni proizvodi.
Ako živimo zdravo i vježbamo, našim stanicama, prije svega mišićima, neophodni su proteini kako bi ih nahranili i osigurali oporavak, održavanje ili jačanje mišićne mase.
4. Pijte dovoljno vode
Sastavni dio zdrave prehrane je i dostatna hidracija, neophodna za normalno funkcioniranje organizma i sprječavanje dehidracije koja nije bezopasna, kako neki misle. Naime, i u uputama Svjetske kardiološke federacije, za zaštitu zdravlja od kardiovaskularnih bolesti nema dileme - preporuka je piti vodu!
Nedovoljan unos tekućine uzrokuje manjak koncentracije, nemir, slabost i depresiju. Čak i manji nedostatak tekućine, kojeg ne morate uopće biti svjesni, može izazvati glavobolju, pospanost i umor...
Dnevno treba popiti 0,3 dl vode na svaki kilogram tjelesne mase što je od 1,5 do 2,5 litre vode dnevno.
5. Prestanite pušiti
I točka!
6. Dovoljno spavajte
Sigurno znate da ćete zbog nedovoljne količine kvalitetnog sna biti umorni i nezadovoljni i imat ćete osjećaj da proživljavate dan kao da ste u magli, a nedovoljan broj sati sna ima mnogo negativnih učinaka i na zdravlje: povećava rizik za razvoj dijabetesa, depresije, kardiovaskularnih bolesti, pa čak i za debljanje. Iz tog razloga vrlo je važno usvojiti rutinu spavanja - ne jesti tešku hranu prije odlaska na počinak, provjetriti spavaću sobu, utišati mobitel, isključiti televiziju i radio te na počinak otići uvijek u isto vrijeme.
7. Družite se!
Prijatelji i obitelj, odnosno vrijeme provedeno s njima u ugodnom druženju, hrana su za dušu. Ti trenuci vrijede kao terapija, pa si ih priuštite čim češće i što duže. Jasno vam je kako ne živimo da bismo radili, već radimo kako bismo živjeli, zar ne!?
8. Čim više se smijte
Smijeh je ljekovit. On povezuje naš um, tijelo i duh i vraća ih u ravnotežu, donoseći radost nama i drugima oko nas. Ublažava, pa čak i uklanja bol jer se prilikom smijanja izlučuju hormoni sreće: endorfin i serotonin, koji ujedno smanjuju razinu hormona stresa (kortizola i epinefrina). Smijeh, dakle, podiže razinu energije i zadovoljstva te je zbog toga nevjerojatno učinkovit kod mnogih problema svakodnevice poput napetosti, uznemirenosti i tjeskobe uslijed stresa, ljubavnih problema, tuge ili ljutnje.
'Smijeh je jedna od najozbiljnijih stvari', kako je rekao njemački književnik Wilhelm Raabe. Shvatite to ozbiljno, priuštite si ga češće!
9. Izbjegavajte stres
Koliko je čest i opasan možda najbolje govori činjenica da ga već i stručnjaci nazivaju bolešću 21. stoljeća. Iako kratkotrajan stres, kao prirodna reakcija tijela djeluje stimulirajuće, dugotrajna izloženost stresu može izazvati niz zdravstvenih tegoba i bolesti opasnih po živo, jer "pod njime" pate živčani, srčani i krvožilni sustav, potkožno, masno i mišićna tkiva, srce, pa i koža.
Kako biste ga ublažili, pa čak i izbjegli možete:
- slušati omiljenu glazbu
- čitati
- šetati i boraviti u prirodi
- nabaviti kućnog ljubimca
- provoditi vrijeme s ljudima koji su vam dragi
- baviti se sportom
10. Mislite pozitivno
Ako mislimo pozitivno, privlačimo pozitivne stvari. Naime, brojna istraživanja pokazala su kako naše misli i raspoloženje utječu na stvari i situacije koje nam se događaju. Stoga je malo autosugestije u tom smjeru svakako dobrodošlo. A što vas košta probati? Baš ništa! Možete samo dobiti, jer osmijeh na vašem licu znači osmijeh na licima onih koji vas vole. Jedino to je važno - da ste zdravi i sretni!