Riječ ovisnost sugerira na stanje u kojem bez nečeg ne možemo funkcionirati, a sve što je previše, znamo, ni na koji način nije dobro za naše fizičko i mentalno zdravlje. Ipak, kao moderno društvo svjedočimo sve većem broju osoba koje se bore s nekim porokom. Štoviše, ovisnost o drogi, alkoholu, cigareti ili kocki, u današnjem se društvu provukla i na problem s prekomjernim provođenjem vremena na internetu te igranju video igara.
Iako se ponekad čini se da ovaj požar pokušavamo gasiti uljem, učinkoviti mehanizmi ipak postoje, a jedan od njih je Info linija za ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). O njoj smo razgovarali sa Željkom Petkovićem, pomoćnikom ravnatelja za suzbijanje zlouporabe droga pri HZJZ.
Kako je došlo do potrebe za ovim projektom?
HZJZ učestalo je kroz upite usmjerene različitim službama koje djeluju u okviru HZJZ-a zaprimao pozive građana s upitima kome se mogu obratiti za pomoć ili savjet vezano uz razne ovisnosti. Budući da navedeno ukazuje na značajan broj građana kojim treba informacija u odnosu na ovu problematiku, osmišljen je ovaj projekt nacionalne Info linije za ovisnosti u sklopu kojeg su mapirani kontakti svih ustanova koje se bave problemom ovisnosti kako bi na jednom mjestu bile dostupne informacije o svim uslugama koje se pružaju u Hrvatskoj. Građani se za dobivanje informacija mogu obratiti pozivom (besplatna 0800 2000 70 linija), slanjem SMS, WhatsApp ili Viber poruke na 091 4683 070 te putem e-maila Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
Koliko poziva otprilike dobivate tjedno i tko najčešće zove?
Info linija koja je dostupna građanima radnim danom od 9 do 16 sati zaprimi u prosjeku od pet do 10 poziva tjedno. Najčešće su to pozivi građana s upitima za svoje bliske osobe, a u manjoj mjeri se javljaju i same osobe koje imaju problem s ovisnošću.
Koje su sve struke angažirane na Info liniji?
Iako info linija nije namijenjena pružanju stručnog savjetovanja ili bilo kojeg drugog oblika stručne pomoći, kako bi se uz pružanje informacija osobama pokazalo razumijevanje i uputile riječi podrške, na info liniji su angažirani psiholozi, socijalni radnici i socijalni pedagozi. Putem info linije građanima se pružaju informacije o kontaktima ustanova i organizacija kojima se mogu obratiti za pomoć te o uslugama koje iste provode.
Postoje li podaci koliko građana Hrvatske ima problema s drogom, alkoholom i kockanjem?
Trendovi zlouporabe droga u Hrvatskoj govore u prilog tome da je u posljednjih nekoliko godina došlo do povećane prevalencije uporabe droga osobito kanabisa i stimulansa među mladima. Zabrinjavajuću javno zdravstvenu ugrozu predstavlja i visoka dostupnost i sve veća raznolikost droga te pojava novih psihoaktivnih tvari. Prema rezultatima istraživanja ‘Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske‘ iz 2019. godine, ilegalnu drogu barem je jednom u životu konzumiralo 24,5 posto ispitanika. U 2022. godini u Hrvatskoj je liječeno 6.078 osoba ovisnih o drogama. Prosječna dob liječenih osoba je 40,8 godina, dok je dob osoba koje se prvi puta jave na liječenje, 29,8 godina. Dodatno, prosječna dob u kojoj su osobe započele s eksperimentiranjem 16,3 godina. Liječenjem je obuhvaćeno 82.5 posto muškaraca i 17.5 posto žena. Prema Europskom istraživanju o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima (ESPAD) u 2019., Hrvatska je iznad europskog prosjeka (17 posto učenika u Europi) po konzumiranju ilegalnih droga među mladima. Čak 21 posto učenika navodi da je barem jednom u životu probalo drogu, od kojih je najčešći kanabis.
Zloupotreba alkohola predstavlja jedan od najozbiljnijih problema suvremenog društva, sve češće se pojavljujući u općoj populaciji, uz početak konzumacije sve ranije u životu. Nažalost, Hrvatska je jedna od zemalja s visokom konzumacijom alkoholnih pića. Prema podacima Europske zdravstvene ankete za 2019., nalazimo se u prvih pet zemalja po svakodnevnoj konzumaciji alkoholnih pića. Prema istraživanju prevalencija konzumacije alkohola bila je 94,1 posto kod muškaraca te 87,6 posto kod žena.ESPAD podaci iz 2019. govore da je u Hrvatskoj je 90 posto učenika u životu pilo alkohol, 58 posto u posljednjih 30 dana, dok je 16 posto njih iskusilo pijanstvo u posljednjih 30 dana.
Nove izazove na području ovisnosti donose kockanje, klađenje te igranje različitih igara na sreću. Podaci iz istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj između 50.000 i 100.000 građana ima ozbiljnije simptome ovisnosti o kockanju. Kako se radi o problemu koji zahvaća i druge osobe osim onih koji imaju problem s kockanjem (zbog psiholoških, emocionalnih, financijskih, obiteljskih i poslovnih problema), odnosno jedna osoba s problemom ovisnosti o kockanju utječe na šest osoba iz svoje okoline, procjenjuje se da je i do pola milijuna Hrvata direktno ili indirektno zahvaćeno problemima vezanim uz ovisnost o kockanju. Prema podacima već spomenutog istraživanja 61 posto stanovnika je makar jednom u životu igralo igre na sreću. Prema spolu, muškarci su u većem riziku, a posebno zabrinjava činjenica kako svaka treća osoba poznaje nekoga tko je u problemu radi kockanja. Najčešće je utvrđeno problematično kockanje kod zaposlenih te učenika i studenta kao i onih nezaposlenih.
Prema vašim saznanjima, možemo li reći da se problem pretjeranog provođenja na internetu te okupiranost video igrama odnosi samo na mlade ili i na odrasle?
Učestalost korištenja Interneta, posebno kad su u pitanju aktivnosti usmjerene na društvene mreže, traženje informacija, preuzimanje sadržaja, internetsko igranje igara i kockanje te kupovina i prodaja putem interneta, sve više pokazuje zabrinjavajuće trendove, osobito među mladima. Procjenjuje se da video igre širom svijeta igra dvije milijarde ljudi, a čak između tri i četiri posto njih su ovisni. Među pacijentima je najviše onih oko 25 godina. Prema istraživanju ESPAD 2019. 63 posto učenika u Hrvatskoj izjavilo je da je u posljednjih mjesec dana igralo videoigre tijekom tipičnog radnog dana i 69 posto tijekom vikenda. Oko 94 posto učenika europskih zemalja je izjavilo da je koristilo društvene medije tijekom prošlog tjedna. U prosjeku, učenici potroše dva do tri sata na društvenim medijima tijekom radnog dana, a vikendom to bude čak šest i više sati.