SHUTTERSTOCK
studija

Za prejedanja pod stresom dokazano niste krivi vi

Stresno prejedanje muči mnoge od nas, a sada znamo i zašto se događa – i ne nismo mi krivi


Ljudi se na različite načine nose sa stresom, neki se s njim suočavaju, a neki ga zatvaraju u sebe ili stvaraju loše navike kako bi im bilo lakše. Jedna od tih navika je takozvani "stress-eating" od kojega i sama patim.

Uvijek sam bila ljubomorna na ljude koji ne jedu pod stresom, dok ja po frižideru tražim što bih sljedeće mogla pojesti nakon cijele kutije sladoleda... Shvatila sam da su to dvije iste stvari samo na različitom spektru krajnosti. Dvije stvari koje nam olakšavaju proživljavanje nezdravih i neželjenih osjećaja i stanja, ali nam često njihove posljedice stvaraju težak osjećaj srama i krivnje jer shvatimo koliko malo kontrole zapravo imamo nad sobom u teškim trenucima. No potrebno je imati empatije i suosjećanja prema sebi u takvim situacijama i to sada potvrđuju i istraživanja.

Kako stres utječe na debljanje i prehranu

Uz zloglasni bed-rotting koji podrazumijeva depresivne epizodu ne dizanja iz kreveta danima, stress-eating na istoj je zabrinjavajućoj razini te je postalo jasno da stres ima loš učinak na puno ljudskih funkcija, od spavanja do krvnog tlaka i srčanih bolesti.

Ako ste primijetili koju kilu više zadnjih mjesec dana, a u stresnom ste razdoblju života, lako je moguće da je upravo taj stres uzrok vašeg debljanja. Kada su vaše tijelo i um u stanju stresa funkcioniranje hormona se pomalo uzburka te tako hormon poput kortizola umjesto da našu mast iskorištava za energiju, on nju počinje skladištiti te se tako debljate više i brže nego normalno. Za to sada postoji i znanstveno objašnjenje.


Znanstvena istraživanja

Osim pobrkanih hormona, stres može na još neke načine poremetiti vašu prehranu. U Kini je grupa kliničkih psihologa pretpostavila da stres utječe na našu percepciju okusa i da smanjuje osjećaj zadovoljstva i nagrade nakon jela. To pojedince može potencijalno izazvati u konzumiranje više hrane nego što je potrebno kako bi u stanju stresa došli do tog osjećaja zadovoljstva i nagrade kojeg u normalnim okolnostima osjećamo.

A njihovo istraživanje je ove godine i objavljeno u dnevniku Psychology&Behaviour. Istraživanje je sadržavalo 76 sudionika između 18 i 35 godina gdje su onda morali ispuniti poprilično rigoroznu skalu mjerenja stresa po čemu ih se onda podijelilo po grupama s visokim ili niskim kategorijama stresa za nadolazeći test okusa.

Nakon nekog perioda posta, sudionike se pozvalo da testiraju dva jela. Tijekom testa morali su zabilježavati okus jela, kako su se osjećali do tog jela i kada su prestali jesti zašto su prestali jesti.

Na kraju se došlo do zaključka da sudionici s visokim razinama stresa nisu bili zadovoljeni jelom na razinama na kojoj su bili zadovoljeni sudionici s niskim razinama stresa, a činjenica da su obje grupe pojele sličnu količinu hrane govori da normalna porcija hrane ne može zadovoljiti osobu u visoko stresnom stanju što potvrđuje i prvotnu teoriju koja govori da postoji velika vjerojatnost da će ti sudionici nesvjesno i dalje tražiti zadovoljstvo iz hrane sve dok ne dođe do prejedanja.

Linker
21. studeni 2024 18:24