SHUTTERSTOCK
riječ stručnjaka

Što jesti, a što izbjegavati ako bolujete od psorijaze

Prehrana je dobar podržavajući alat kako bi se kontrolirali simptomi, smanjila upala i poboljšala kvaliteta života

Piše: dr. Diana Petričević, liječnica i nutricionistica

image
Dr. Diana Petričević. SASA BURIC CROPIX

Psorijaza je složena autoimuna bolest koja utječe na kožu i izazovna je za one koji se s njom bore. Dok mnogi traže rješenja u medicinskim tretmanima, nova istraživanja sugeriraju da se pažljivim pristupom prehrani može postići značajno olakšanje. Iako je potrebno više istraživanja kako bi se razumjela veza između prehrane i psorijaze, trenutni znanstveni dokazi sugeriraju da pravilna prehrana može biti korisna u upravljanju ovom kožnom bolešću. Pri tome je važno konzultirati se s nutricionistom ili liječnikom kako bi se osiguralo pravilno planiranje prehrambenih promjena. Važno je naglasiti da nema univerzalne dijete koja će odgovarati svim osobama s ovom bolešću. Ipak, postoje neka opća pravila i smjernice koje mnogi pacijenti smatraju korisnima u upravljanju simptomima. Evo popisa namirnica koje bi trebalo konzumirati, odnosno izbjegavati.


ŠTO TREBA KONZUMIRATI:


Omega-3 masne kiseline

Losos, skuša, sardine, orašasti plodovi poput oraha i badema te lanene sjemenke bogati su omega-3 masnim kiselinama koje mogu smanjiti upalu kože i ublažiti simptome psorijaze.


Vitamin D

Masna riba poput lososa, tune i sardina, jaja, mliječni proizvodi i obogaćene namirnice korisni su izvori vitamina D, koji je važan za zdravlje kože i imunosni sustav.


Probiotici

Fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta, kefira i fermentiranog povrća podržavaju zdravlje crijeva i imunosnog sustava što ima pozitivan učinak na simptome psorijaze.


Antioksidansi

Voće bogato antioksidansima, poput bobičastog voća (borovnice, maline, kupine), agruma (naranče, grejp) i jabuka te povrće poput špinata, brokule, kelja i paprike može pomoći u smanjenju oksidativnog stresa i poboljšati zdravlje kože.


ŠTO TREBA IZBJEGAVATI:


Prerađeni šećeri

Izbjegavajte konzumaciju hrane i pića s visokim udjelom rafiniranog šećera, poput slatkiša, gaziranih pića, slatkih peciva i sladoleda jer takva hrana može pogoršati upalu i osjetljivost kože.


Zasićene masnoće

Masna i pržena hrana, punomasni mliječni proizvodi, meso s visokim udjelom masnoće te pržene grickalice trebali bi se smanjiti ili izbjegavati jer zasićene masnoće mogu povećati upalu u tijelu.


Alkohol

Može pogoršati simptome psorijaze kod nekih ljudi pa se preporučuje umjerena konzumacija ili čak potpuno izbjegavanje alkohola.


Gluten

Iako veza između glutena i psorijaze nije potpuno razjašnjena, neki ljudi sa psorijazom primjećuju poboljšanja u simptomima nakon izbjegavanja glutena, osobito ako imaju i dijagnosticiranu celijakiju pri čemu je stroga bezglutenska prehrana zapravo terapija. Važno je napomenuti da je individualna reakcija na hranu varijabilna. Pacijenti bi trebali pratiti kako njihovo tijelo reagira na određene namirnice te prilagoditi prehranu vlastitim potrebama i preferencijama.


ŠTO KAŽE ZNANOST

Studije su pokazale da određene prehrambene komponente mogu utjecati na imunosni sustav, upalu kože i regeneraciju stanica, a to ima značajan utjecaj na simptome psorijaze. Na primjer, omega-3 masne kiseline koje se nalaze u ribi, orašastim plodovima i lanenim sjemenkama pokazale su se korisnima u smanjenju upale i poboljšanju stanja kože kod osoba sa psorijazom. Antioksidansi iz voća i povrća, poput vitamina C, E i beta-karotena, pomažu u zaštiti kože od oksidativnog stresa i smanjenju ozbiljnosti simptoma. Nedostatak vitamina D povezan je s većim rizikom od razvoja psorijaze, dok dodatak ovog vitamina pomaže u regulaciji imunosnog sustava i ublažavanju upale kože. S druge strane, određene prehrambene alergije i osjetljivosti, poput netolerancije na gluten ili mliječne proizvode, kod nekih mogu pogoršati simptome. Psorijaza je kompleksna autoimuna bolest koja se očituje kao kronično upalno stanje kože. Različiti faktori, uključujući genetske predispozicije, okolišne čimbenike i imunosni odgovor, imaju ulogu u njezinu razvoju. Simptomi psorijaze mogu varirati u svojoj manifestaciji i težini ovisno i o tipu psorijaze i individualnim karakteristikama pacijenta, a uobičajeno se javljaju crvenilo kože, ljuskanje, svrbež i iritacija, krvarenja na mjestu pucanja kože, deformacije noktiju, a u težim oblicima i bol, osobito kada su lezije dublje ili kada se psorijaza razvije na osjetljivim područjima kože.


KAKO SE DIJAGNOSTICIRA

Dijagnostika psorijaze obično započinje detaljnim pregledom kod dermatologa. Liječnik pažljivo pregledava kožu pacijenta tražeći karakteristične znakove psorijaze (crvene mrlje, ljuskave lezije ili promjene na noktima). Liječnik će prikupiti detaljnu medicinsku anamnezu pacijenta. U nekim slučajevima može preporučiti biopsiju kože radi potvrde dijagnoze. Tada se mali uzorak kože s područja zahvaćenog psorijazom šalje na analizu. Dodatni testovi poput onih na bakterijske ili gljivične infekcije kože, testova funkcije jetre ili krvnih pretraga također se mogu provesti kako bi se procijenila ozbiljnost bolesti i identificirali mogući komorbiditeti.

INDIVIDUALNO LIJEČENJE

Važno je individualno prilagoditi terapiju svakom pacijentu ovisno o težini simptoma i općem zdravstvenom stanju. Redoviti pregledi i praćenje s dermatologom ili drugim specijalistom za kožne bolesti ključni su za učinkovito upravljanje psorijazom.

LOKALNI TRETMANI uključuju primjenu krema, masti, gelova ili losiona koji sadrže različite aktivne sastojke, poput kortikosteroida, salicilne kiseline, kalcipotriola, katrana ili retinoida. Ovi tretmani mogu pomoći u smanjenju crvenila, ljuskavice i svrbeža te u poboljšanju izgleda kože.

FOTOTERAPIJA ili svjetlosna terapija koristi kontroliranu izloženost ultraljubičastom (UV) svjetlu kako bi smanjila upalu kože i inhibirala rast stanica kože. Ovaj tretman može se provoditi kod kuće uz pomoć posebnih uređaja ili u medicinskoj ustanovi pod nadzorom stručnjaka.

SISTEMSKI LIJEKOVI za teže oblike psorijaze. To mogu biti imunosupresivi, kao što su metotreksat, ciklosporin ili azatioprin, ili biološki lijekovi koji ciljaju specifične dijelove imunosnog sustava, poput lijekova koji blokiraju tumorski nekrozni faktor alfa (TNF-alfa) ili interleukin-17 (IL-17).

ALTERNATIVNI PRISTUPI - poput biljnih pripravaka, akupunkture, prehrambenih dodataka ili promjena u načinu života. Međutim, važno je da se takvi pristupi koriste s oprezom i pod nadzorom kvalificiranog zdravstvenog stručnjaka.

Linker
03. rujan 2024 08:35