Vjerojatnost da će se osoba okrenuti vegetarijanskoj prehrani barem dijelom ovisi o genetici, a dva od tri najvažnija dosad otkrivena gena koja u tome sudjeluju uključena su u metabolizam masnoća. Ta otkrića mogu upućivati, smatra profesor Nabeel Yaseen sa Sveučilišta Northwestern u Chicagu, na to da su nekim ljudima određene masnoće esencijalne u prehrani, a drugima nisu.
U Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u oko pet posto stanovništva ne jede ni meso ni ribu (u Hrvatskoj, prema nekim podacima, imamo oko četiri posto vegetarijanaca), no istraživanja ukazuju na to da dio njih ipak ponekad konzumira meso. To znači da bi ljudi željeli biti vegetarijanci - iz zdravstvenih, vjerskih, etičkih, ekoloških i drugih razloga - ali nekima od njih teško je pridržavati se bezmesne prehrane, smatra prof. Yaseen.
Ključni geni
Poznato je da nasljedni faktori imaju utjecaja na neke druge pojave u prehrani, primjerice na to hoće li osoba biti sklona pijenju kave ili alkohola, pa su Yaseen i suradnici, kako bi vidjeli vrijedi li jednako i za sklonost vegetarijanstvu, analizirali zdravstvene podatke i DNK te podatke o životnom stilu velikog broja osoba prikupljene u opsežnoj i dugoročnoj studiji UK Biobank. Analizirali su podatke oko 5300 osoba koje su se izjasnile kao strogi vegetarijanci koji u posljednjih godinu dana nisu jeli meso te još 330.000 osoba koje su rekle da su jele meso unatrag godinu dana. Pokazalo se da su tri varijante gena češće kod vegetarijanaca, a dvije od njih, nazvane NPC1 i RMC1, sudjeluju u transportu i metabolizmu kolesterola te glikolipida, oblika složenih masnih molekula. Uz to, identificiran je još 31 gen potencijalno povezan s vegetarijanstvom.
Genetske razlike
Namirnice biljnog i mesnog porijekla razlikuju se po složenosti lipida, pa je moguće da su nekim ljudima potrebni neki oblici lipida koje meso sadrži, dok drugi mogu bez njih. Znanstvenici spekuliraju da bi to moglo imati veze upravo s genetskim razlikama u metabolizmu lipida i njegovu utjecaju na funkcioniranje mozga, no da bi se to utvrdilo, potrebna su daljnja istraživanja. Studija nije uspjela utvrditi tko bi bio ili tko ne bi bio genetski predodređen za vegetarijanstvo, no njena otkrića rasvjetljuju dio zamršene veze između naših gena i naših prehrambenih izbora, što bi moglo dovesti do boljih, personaliziranijih prehrambenih preporuka koje bi se temeljile na genetskim predispozicijama, nadaju se znanstvenici.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....