Ovo su četiri glavna stupa našeg zdravlja i dugovječnosti! Zabrinjavajuće je da mnogi ‘padnu‘ odmah na prvom

Smijemo li popiti čašu vina dnevno i pojesti pokoji komad torte, koje suplemente je nužno uzimati i jesu li hladne kupke stvarno toliko zdrave...samo su neka od pitanja kojima se bavimo na kavama s prijateljicama, a prave odgovore zapravo ne dokučujemo ili ih pak ne primjenjujemo.

Kako živjeti zdravo, ali i opušteno pitala sam dr. sc. Sebastijana Orlića. Prije nekoliko tjedana započeli smo razgovor o dugovječnosti, a ovo je nastavak te priče.

Koja bi bila definicija stresa?

Stres je jedan od vrlo važnih elemenata našeg metaboličkog zdravlja i nije ga lako jednostavno definirati jer ono što je jednoj osobi smrtna ugroza, drugoj može biti šetnja parkom. Ljudi se razlikuju kao i njihova otpornost na stres.

Međutim, akutni stres je nešto što nas održava na životu i čuva od opasnosti, ono što predstavlja problem je kronični stres koji dugo traje. Čak i kada ležimo na kauču, naš mozak može vrtjeti situacije koje tijelo čita kao stres.

S druge strane, dok smo budni sve što radimo u nama izaziva neku količinu stresa, zato je rješenje uvijek u balansu.

Primjerice, za nas je jednako nepoželjno pretjerano vježbanje kao i ne vježbanje uopće. Jednaka je šteta kod onih koji su „pretrenirani“, kao i kod onih koji ne treniraju uopće. Čak i kod vježbanja nekada je manje, zapravo više.

Za naše tijelo glad je stres, trening je stres, posao je stres, promet, pa uz to neka hladna kupka ili slično...i mi lako skliznemo u crveno.

Spomenuli ste ledene kupke. To je sad opći trend.

Jedna danska znanstvenica je napravila studiju i kaže više od 11 minuta tjedno je previše. Radila je istraživanje na velikom uzorku. No, to nam ništa ne znači, jer svaki je organizam različit. Ljudi lako prihvate neki trend, kao i fasting sada su kupke opće mjesto zdravlja, a nije baš tako.

Recimo, kod nas saune nisu uopće popularne, ali ne znam zašto bi ledene kupke bile bolje od saune. Stvar je u tom balansu hladnog i vrućeg zraka, jer upravo ta izmjena može biti dobar izvor stresa za organizam.

Preporuka tjednom odlasku u saunu je sat vremena. I tu je važna mjera. Doza čini otrov ili lijek.

Što s hormonima? Prirodno vodimo bitku u pubertetu i menopauzi, ali postoji li neka univerzalna preporuka ili je nužan isključivo individualan pristup?

U pubertetu smo pod navalom hormona, ali to ima svoju jasnu funkciju, no glikani i kronična upala niskog stupnja pokazuju da je menopauza i kod muškaraca i kod žena najstresniji događaj za organizam. To je tektonski poremećaj. Zato preporučujem da se tom razdoblju u životu posveti posebna pažnja, važna je kontrola hormona, uzimanje određenih suplemenata, a o vježbanju ne moram niti govoriti.

Nas zapravo do 25. godine štiti priroda, ali sve kasnije sami kreiramo. To je onda pitanje životnog stila i dugovječnosti koju sami određujemo.

Još bih se malo vratila na stres i taj čuveni kortizol. Trebamo li se bojati kortizola?

On nam predstavlja samo brigu samo ako je jako povišen. Kronično povišeni kortizol može uzrokovati gubitak mišićnog tkiva, povećati skladištenje masti, povećati osjećaj gladi. U takvim situacijama dobro je kontrolirati kortizol, kao i glukozu ili masnoće u krvi. Analiza krvi pokazat će jesu li te vrijednosti prenaglašene i onda je važno pristupiti promjenama navika.

Spavanje je od iznimne važnosti?

San je jedan od četiri prediktora koji pokazuju opće stanje organizma. Naviku spavanja nije lako mijenjati. Nije važno samo trajanje sna, nego i njegova arhitektura. Danas nam gadgeti pokazuju kako izgledaju te četiri važne faze sna. Ljudi se šokiraju kada shvate da tijekom noći uopće ne dođu do duboke rem faze sna. Neki mogu spavati i punih osam sati, a u rem fazi provedu koju minutu. Naravno da se bude umorni.

Važno je reći da konzumacija samo jednog alkoholnog pića može poremetiti kvalitetu sna. Ja ne kažem da ponekad ne treba popiti čašu vina, ali konzumacija alkohola ozbiljno narušava kvalitetu spavanja, a studije pokazuju da već nakon tri dana lošeg sna čovjek ima ozbiljne teškoće, pokreću se neki mehanizmi u crijevima koji nikako nisu dobri.

San nije gubitak vremena, san je od izuzetne važnosti za naše zdravlje.

San, stres, tjelesna aktivnost i prehrana su četiri osnovna stupa našeg zdravlja, vitalnosti i dobrobiti.

Peti važan element bi bili socijalni kontakti koji se nikako ne smiju zanemariti, jer iskustvo plavih zona o kojima smo već govorili pokazuje da je emotivna povezanost s malim krugom velikog povjerenja ljudi iznimno važno za naš stil življenja i njegovu kvalitetu.

Suplementi - kada, kako i koliko ih konzumirati?

To je priča za sebe. Bombardirani smo raznim reklamama, no ono što je sigurno: suplementi služe da nadomjeste ono što nam nedostaje u prehrani. Ja bih izdvojio magnezij i vitamin D, kojeg je gotovo nemoguće dobiti samo izlaganjem suncu. Uz to treba uzimati i omega 3 masne kiseline jer ih hranom ne unosimo dovoljno. To je onaj prvi red važnih nadomjestaka.

Korak dalje bi bili oni suplementi koji čine razliku, prije svega kreatin kojeg mnogi sportaši rekreativci uzimaju. On ima cijeli niz prednosti i ja mislim da bi trebao postati napitak za svaki dan.

Proteinski dodaci su dobri ako nam kroz hranu nije dostatan unos proteina, a možemo uzimati i kofein s čijim doziranjem moramo paziti.

I sad za kraj, što s komadom torte, čašom vina, malo špeka ili pršuta? Trebamo li se toga trajno odreći?

Smatram da se ničega ne treba odreći, ali u svemu naći mjeru. Komad torte je super stvar ponekad, kao i čaša vina. Ali to ne smije biti naša dnevna ishrana. Nisam za opsesivno bavljenje hranom i mislim da ta „vesela hrana“ svakako mora biti prisutna u našim životima, ali kao iznimka i veselje, a ne kao nešto što normalno i dnevno konzumiramo.

Masti su priča za sebe i naravno da ih treba uzimati, pogotovo žene.

Za kraj dakle, nema zabranjenog, ali ključ je u balansu. Više vježbe ne znači i rigoroznija prehrana, štoviše, možete tada bez grižnje savjesti pojesti kolač.

Problem je naravno ako ništa ne vježbate, a svaki dan pijete ili jedete slatko.

Mjera je ključ svega.