Tomašević ‘čisti‘ Bandićeve zaklade: Grad im dao desetke milijuna, a oni ih trošili na - plaće

Grad Zagreb je krenuo u "čišćenje" Bandićeva civilnog sektora, odnosno raznih zaklada koje su svake godine odlukom pokojnoga gradonačelnika Milana Bandića dobivale gradske dotacije za humanitarni i promidžbeni rad.

Tako je na prošlotjednoj sjednici Gradske skupštine pala odluka da Grad raskida ugovore s dvije zaklade, Hrvatskom kućom disanja i Hrvatskom kućom srca, koje su godišnje dobivale oko pola milijuna kuna iz gradskog proračuna. Kao razloge, gradonačelnik Tomislav Tomašević naveo je to da su godišnji troškovi za zaklade previsoki, a pozivao je i zaklade da se ubuduće javljaju na gradske natječaje i tako ostvare financiranje.

Osim raskidanja ugovora s dvije spomenute zaklade, Tomaševićeva akcija čišćenja može se iščitati i iz toga da je u proceduru lani u prosincu upućena odluka o razrješenju Dragice Kovačić, pomoćnice pročelnika za udruge i zaklade Gradskog ureda za opću upravu, ali i činjenica da je Tomaševićeva Skupština zakladi za umirovljenike Zajednički put nedavno odbila prihvatiti izvješće o radu za 2020. godinu.

Reže veze

Usto, razlog što Tomašević sada reže veze s pojedinim zakladama, kojih je u Zagrebu 178 prema Registru zaklada RH, mogao bi biti i taj što u nekim zakladama sjede i bivši bliski suradnici i poznanici Milana Bandića kao Gzim Redžepi i Miroslav Samaržija. Prema izračunu Jutarnjeg lista, samo četiri zaklade čija smo financijska izvješća pročešljali, a čiji su se upravitelji, predsjednici i članovi povezivali s Milanom Bandićem, od Grada su dosad primile ukupno 25 milijuna kuna.

Zaklada Hrvatska kuća disanja, na primjer, u posljednjih je pet godina, kako se vidi iz financijskih izvješća, dobila 2,000.000 kuna iz gradskog proračuna. Upravitelj te zaklade bio je pulmolog i akademik Miroslav Samaržija, predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac, koji je, među ostalima, liječio Milana Bandića, ali i Ivu Sanadera. Predsjednik zaklade je, pak, bio Gzim Redžepi, osobni liječnik i prijatelj Milana Bandića. Prema financijskim izvješćima, osim iz Grada, zaklada se financirala donacijama, a većina rashoda, oko dva milijuna kuna, išla je na troškove usluga.

Zaklada se bavila osvještavanjem javnosti o opasnostima pušenja, raka pluća, plućne hipertenzije i astme, a često su surađivali i sa Specijalnom bolnicom za plućne bolesti u čijem je Upravnom vijeću među ostalima, sjedila Bandićeva suradnica Natalija Prica. Kontaktirali smo Gzima Redžepija koji je rekao da "nije upoznat s time da je Grad povukao financiranje zaklade"..

- Stvarno ne znam koji su politički razlozi za takvo što. Mislim da je to politička, ali i javnozdravstvena glupost. Korist za ljude i zdravlje od programa koje je organizirala Hrvatska kuća disanja bila je velika i ne vidim razlog za povlačenje. Pa, nije to bila zaklada Milana Bandića, nego Grada Zagreba - izjavio je Redžepi.

Promidžbene aktivnosti

Zaklada Hrvatska kuća srca, čiji je upravitelj akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, bivši dekan Medicinskog fakulteta, od Grada je u gotovo deset godina djelovanja dobila oko četiri milijuna kuna te uredski prostor od 341 četvornog metra u prolazu Oktogon. Zaklada se, osim iz gradskog proračuna, financirala i iz državnih i europskih izvora, ali i donacijama. Prema javno dostupnim financijskim izvješćima, zaklada je dosad novac uglavnom trošila na promidžbene aktivnosti, malo više od četiri milijuna kuna, te na stavku "usluge" oko 3,5 milijuna kuna. Bave se promidžbenim akcijama upozoravanja na bolesti kardiovaskularnog sustava, organiziranjem edukacija za oživljavanje te javnozdravstvenim akcijama.

Što se tiče zaklade Zajednički put koja se bavi podizanjem kvalitete života starijih građana, njoj Gradska skupština u rujnu nije prihvatila Izvješće o radu za 2020. godinu, iako je ono glatko prolazilo Bandićevu Skupštinu. Od 2013. dosad, kako se vidi iz financijskih izvješća, zaklada je iz gradskog proračuna dobila čak 16,1 milijun kuna, a najviše je tog novca odlazilo na plaće zaposlenika, oko osam milijuna kuna, i troškove usluga, 6,4 milijuna kuna. Kontaktirali smo zakladu s pitanjima o razlozima odbijanja izvješća, ali su nas uputili na Grad. Razlog bi ipak mogao bi biti taj, prema svemu sudeći, što je zaklada za plaće zaposlenika godišnje isplaćivala gotovo 1,2 milijuna kuna, a prema izvješću o radu, imaju samo šest zaposlenika. U zakladi je svojedobno na mjestu predsjednika sjedio Ivan Šikić, koji je slovio kao "politički otac" Milana Bandića jer mu je kao mladiću dao prvi posao općinskog referenta, a u Upravnom odboru zaklade jedno je vrijeme bila i Višnja Fortuna, dugogodišnja bliska Bandićeva suradnica koja je poslije postala predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske. Zaklada se, između ostalog, kako stoji na njihovim web stranicama, bavi organizacijom programa kao što su "Učenje međugeneracijske solidarnosti" i "Online seniori" u sklopu kojeg umirovljenike uče radu na računalu.

Tomašević je najavio istupanje i iz zaklade Sunčica, za žrtve ratnog zločina silovanja u Domovinskom ratu, koja je osnovana 2015. na prijedlog Milana Bandića i Ureda za branitelje. Ta je zaklada u posljednjih pet godina od Grada dobila 2,4 milijuna kuna, a prema financijskim izvješćima, polovicu tog iznosa, oko milijun kuna, isplaćivala je za naknade članovima zaklade. U tijelu zaklade je sjedila Marija Slišković kojoj je Bandić 2013. dodijelio nagradu Zagrepčanka godine. Slišković je zbog istupanja Grada iz projekta nedavno zatražila pokroviteljstvo vukovarsko-srijemskog župana Damira Dekanića. Na pitanje o razlozima istupanja Grada iz zaklade Slišković je odgovorila da "takve zaključke ne može donositi".

- O razlozima izlaska Grada Zagreba iz djelovanja Zaklade ne mogu donositi zaključke jer s tom činjenicom još nismo službeno upoznati. Nije mi poznato zašto nas ne smatraju ni sugovornikom. Iz niza problema koje je trebalo zajednički riješiti Zaklada je u pasivnom djelovanju. Udruga koja je iznijela sve aktivnosti oko potpore žrtvama u želji da osigura daljnju brigu za žrtve , zatražila je sastanak sa županom vukovarsko-srijemskim kako bi osigurala mogući nastavak djelovanja u Vukovaru ako Grad Zagreb i službeno izađe iz suosnivačkog djelovanja - rekla je Slišković.

Također, zamjenica predsjednice zaklade Sunčica bila je Đurđa Adlešič, bivša potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske, kako stoji na stranicama zaklade, a koja je i sama dosta aktivna u civilnom sektoru s nekoliko udruga i zaklada. Znakovito je i to da je Tomašević krajem prošle godine izašao i iz njezine Udruge za podršku i poticanje zajedništva "Hrvatska pomaže" koju je Bandić, uz gradonačelnika Dubrovnika Andru Vlahušića, osnovao 2014. U Dubrovniku je tada puno prašine podigla vijest da će gradski proračun tu udrugu bivše političarke financirati s 450.000 kuna godišnje, a Grad Zagreb s 200.000 kuna.

Gradu Zagrebu poslali smo upite u koliko točno zaklada sudjeluje kao suosnivač i financijer te s koliko još zaklada, osnovanih u eri Milana Bandića, planira raskid suradnje. Odgovore do zaključenja broja nismo primili.