Odobren kredit od 50 milijuna eura za likvidnost gradskih tvrtki, Tomašević: ‘Moramo pokriti dug prethodne vlasti‘

Većina zastupnika zagrebačke Gradske skupštine prihvatila je u četvrtak novo kratkoročno zaduženje grada u iznosu od 50 milijuna eura na rok od 12 mjeseci, a sredstva će ići za poboljšanje likvidnosti tvrtki u gradskom vlasništvu.

Od toga će 30 milijuna eura ići za poboljšanje likvidnosti Zagrebačkog holdinga, a 20 milijuna eura za likvidnost ZET-a. Grad Zagreb se zadužuje na rok od 12 mjeseci kod Europske banke za obnovu i razvoj.

Iako je usvojen, prijedlog je naišao na kritike dijela oporbe, a iz redova HDZ-a gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću zamjerili su što se od početka mandata zadužio za milijardu i 100 milijuna eura.

Tomašević im je odgovorio da se Zagreb zadužuje kako bi pokrio akumulirani dug prethodne vlasti od milijardu i 400 milijuna kuna.

Zastupnici u Gradskoj skupštini prihvatili su izvješća o nenaplaćenim potraživanjima Grada Zagreba za koje je nastupila zastara, čime se nastoji uvesti red u gradske evidencije.

Po podacima Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva, Zagreb u evidenciji bilježi potraživanja koja datiraju još iz 1995. Od tada do 2021. ukupno je s osnove javnih davanja ( komunalni doprinos, komunalna naknada i spomenička renta) utvrđeno da je za 207 milijuna kuna potraživanja nastupila zastara.

Također, evidentirano je 113 milijuna kuna nenaplaćenih potraživanja koja su otišla u zastaru, a odnose se na najamnine, zakupnine, stanarine i naknade za korištenje stanova i poslovnih prostora u vlasništvu grada.

“Očito je da naplata potraživanja nije dobro funkcionirala”, ocijenio je zastupnik SDP-a Renato Petek dodavši da je takvo nesređeno stanje naslijeđeno od prijašnje vlasti.

“Državna revizija konstantno u svojim preporukama traži da se isknjiže nenaplativa potraživanja Grada Zagreba. Mi to prikazujemo kao imovinu, a to je problematično u bilanci jer na taj način varamo financijske institucije, tvrdeći da je imovina nešto što to zapravo nije”, istaknuo je Tomašević.

Poručio je da se to nije radilo od 1995. godine, jer bi se onda moralo objasniti kako se dogodilo da postoji više od 300 milijuna kuna nespornih potraživanja Zagreba.