Stručnjaci s Građevinskog fakulteta obavljaju snimanje postojećeg stanja zagrebačke katedrale da bi se napravio plan kako sanirati štetu od potresa. Svakako će trebati demontirati neke od fijala na tornjevima, rekao je za Jutarnji list monsinjor Zlatko Koren, potpredsjednik Odbora za obnovu katedrale, godinu dana od zagrebačkog potresa u kojem se srušio vrh južnog tornja katedrale.
U međuvremenu, katedrala je detaljno pregledana, napravljene su studije stanja štete, uklonjen je i vrh drugog, sjevernog tornja, no uslijedio je novi potres na Baniji i trebalo je napraviti nova istraživanja, jer je katedrala opet oštećena.
- Sva istraživanja koja smo učinili nakon prvog potresa nisu više relevantna. Ona su sada povijesna situacija jer je novi potres sigurno ostavio i neki novi trag - kaže msgr. Koren.
No kako će se "rane na katedrali zaliječiti", još se ne zna.
- Bavimo se dijagnozom svih mogućih stanja izazvanih potresima jer su progresivne štete na katedrali nastale ne samo od prvog potresa, nego i od potresa, uključujući ovaj koji se dogodio na Baniji. Katedrala nije od armiranog betona, gradila se na način kako se radilo u to vrijeme. Sada međutim postoje određeni protupotresni standardi i potrebno je katedralu dignuti na najveći mogući stupanj protupotresne otpornosti, ali tako da se njezin vizualni dojam ni u čemu ne naruši - kaže msgr. Koren i napominje da se danas puno govori o konstruktivnoj obnovi, o kojoj se nije govorilo sve do ovoga potresa.
"Sada se otvorila i ta tema koja nam je možda dala priliku da se moramo naučiti živjeti s potresima, a ne maštati da se to više nikad neće dogoditi. To bi značilo da ćemo biti generacija koja će sve te zgrade pripremiti za ne daj bože neki drugi potres."
Gdje smo trenutačno kad je riječ o obnovi katedrale i sanaciji štete?
"Radimo na dijagnozi, a na temelju dijagnoze će se doći do lijeka. Za konstrukciju je krucijalno ojačati sve ono što mi praktički ne vidimo, a izrazito je važno. Stručnjaci s Građevinskog fakulteta snimili su sve podrhtaje katedrale, sve pukotine i dubinu zidova. Fijale na tornjevima će se morati domontirati, no samo one gdje je potrebno ojačati njihovu povezanost s konstrukcijom."
Ono što slijedi i što će se raditi tijekom nekog vremena, ističe msgr. Koren, to su modeli konstruktivne obnove katedrale.
"Nakon toga povjerenstvo koje će osnovati i koje je već gotovo ustanovilo Ministarstvo kulture, zajedno s konzervatorima i međunarodnim stručnjacima reći će koji je model najbolji model - i u ojačavanju konstrukcije i u tome da katedrala sačuva svoju ljepotu neogotičkoga sloga kakvu mi danas vidimo."