Suho tlo puno brazgotina izronilo je iz isušenog malog jezera Bundeka koje se povuklo i za sobom ostavilo tri lokve. Tamo više nema pataka, zamijenile su ih vrane koje se brčkaju kako bi osvježile svoje perje od nesmiljenih zagrebačkih vrućina. Školjke, otpalo lišće, ostaci mulja i rijetka, tek nikla trava, vide se na tlu. Kraj jedne školjke leži zaboravljena davno bačena pivska boca. Tako danas izgleda Bundek. Malo jezero u potpunosti je presahnulo, dok je veliko postalo većom barom.
Posljedica je to suša koje su zatekle Hrvatsku i Europu te smanjile razine površinskih i podzemnih voda. Iako su prizori s omiljenog zagrebačkog jezera apokaliptični i potresni, razloga za zabrinutost, govori nam hidrolog iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Bertović, za sada nema. Razina podzemnih voda na mjernoj stanici kraj Bundeka je 52 centimetara iznad apsolutnog minimuma, a ovo nije prvi put da je Bundek presušio. Dogodilo se to na proljeće 2012. godine, kao i 2007.
- Podzemne vode su toliko nisko da je Bundek presušio. Jezero se napaja iz međuodnosa Save i podzemnih voda. Tijekom visokih vodostaja rijeka napaja zagrebačkom aluvij. Sam Bundek je nastao vađenjem šljunka čime se došlo do razine podzemnih voda i one su se probile na površinu. Vjerojatno da se dublje kopalo, Bundek sada ne bi izgledao presušeno - govori nam Ivan Bertović.
Hidrolog navodi kako se od početka godine nalazimo u meteorološkoj suši što je rezultiralo probijanjem mjesečnih minimuma što se tiče razina podzemnih voda. Primjerice, u srpnju ona nikad nije bila niža na mjernoj stanici u Borovju nedaleko Bundeka, gdje je dva centimetra manja negoli prethodnih godina u ovo doba. Istovremeno u Mičevcu mjesečni minimum nije nadmašen, vodostaj je 10 centimetra iznad njega.
Budući da se razina voda u zagrebačkom aluviju snizila, zanimalo nas je koliko bi to moglo poremetiti crpljenje pitke vode. Ivan Bertović smatra da ono nije ugroženo.
- Situacija još nije alarmantna. Apsolutni minimumi se ne probijaju često, a jedan mjesečni je probijen za tek dva centimetra - odgovara hidrolog.
Otkrio nam je i da bi se stanje uskoro trebalo popraviti jer je najgori period suše završio. Trebale bi pasti kiše u Sloveniji koje bi natopile rijeku Savu i povisile njezin vodostaje čime bi se posljedično narastao i onaj zagrebačkih podzemnih voda.
- Statistički je najgori period iza nas, no kako ne možemo znati kad će pasti kiša nije isključeno da se suša nastavi. Time bi se smanjila razina podzemnih voda i situacija bi postala ozbiljnija - pažljivo će Bertović.
Objasnio nam jest i kako je situacija na Jarunu bolja jer se nalazi uzvodnije pa podzemne vode prvo dolaze do njega, a kasnije otiče.
- Zamislimo zagrebački aluvij kao jednu posudu punu šljunka u kojem voda teče u smjeru zapad-istok. Da bi se posuda posve ispraznila, prvo se mora početi prazniti dno - završava hidrolog Ivan Bertović.
