Ako vlasnik, odnosno suvlasnik nekretninu proda u roku od 5 godina od dana donošenja odluke o obnovi, dužan je uplatiti u državni proračun pripadajući iznos, nova je stavka u članku 6 najnovije verzije Zakona o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa, koji se jučer našao na Vladi.
Kako bi Zakon o obnovi Zagreba bio što prije usvojen, Vlada je jučer također poslala zahtjev za izvanredno zasjedanje sabora, koje će se održati idućeg tjedna.
Vlada traži izvanredno zasjedanje zbog zakona o obnovi Zagreba, a namjerava poslati još šest zakonskih prijedloga za raspravu, najavio je jučer potpredsjednik Vlade Boris Milošević.
- Na vrijeme smo pripremili Zakon o obnovi Zagreba od potresa uz uvažavanje niza sugestija koje su dali saborski klubovi, želimo da rasprava bude konstruktivna i da se krene u osnivanje odgovarajućih tijela, a potom i konkretnu obnovu Zagreba - rekao je premijer Andrej Plenković.
Zabrana otuđenja
Vlada je usvojila i zaključak o privremenom stambenom zbrinjavanju osoba čije su nekretnine stradale u potresu.
- U domu je smješteno 275 osoba čije su nekretnine stradale te se Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine obvezuje da u suradnji s Gradom Zagrebom pronađe adekvatan smještaj za njih - kazala je državna tajnica u Ministarstvu graditeljstva Dunja Magaš.
Sredstva za tu namjenu osigurat će se iz Fonda solidarnosti EU, a novi smještaj za stanare doma Cvjetno naselje trebalo bi pronaći najkasnije do 15. rujna.
U zakon je, naime, uvrštena i tzv. socijalna komponenta, odnosno iznosa od 20 posto sufinanciranja obnove bit će oslobođeni vlasnici nekretnina čiji mjesečni dohodak po članu obitelji u protekloj godini nije prelazio 4000 kuna, koliko iznosi osobni odbitak, i oni koji na dan potresa nisu imali imovinu ukupne vrijednosti veće od 200.000 kuna.
Novina je, naime, i već spomenuta zabrana otuđenja nekretnine na rok od pet godina.
“Zabrana otuđenja nekretnine odredit će se u izreci odluke o obnovi i upisati u zemljišnu knjigu”, navodi se u članku 6. Nadalje, suvlasnik nekretnine oslobođen je uplate sredstava za konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada te gradnju zamjenskih obiteljskih kuća “ako njegov dohodak, uključujući i dohodak bračnog ili izvanbračnog druga, odnosno dohodak životnog ili neformalnog životnog partnera, u protekloj i tekućoj godini ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i koji nisu imali druge značajnije imovine na dan 22. ožujka 2020. (druge nekretnine, štednju, motorna vozila i plovila), čija ukupna vrijednost prelazi 200.000,00 kuna, o čemu se prilaže odgovarajuća potvrda te daje pisani iskaz ovjeren kod javnog bilježnika.
Također se odnosi i na invalide Domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status, te korisnike socijalne skrbi kojima je priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu sukladno posebnom zakonu, o čemu se prilaže odgovarajuća potvrda”, navodi se u zakonu. Ostalima će se stanovi i kuće obnavljati tako da će 80 posto troška snositi država, a 20 posto jedinica lokalne i regionalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija, ovisno o tome gdje se nalazi oštećena nekretnina.
U konačnom prijedlogu zakona, pak, ostaje odredba o stavljanju hipoteke na nekretnine ako vlasnici i suvlasnici ne mogu osigurati 20 posto iznosa za obnovu zgrade.
U zakon je, kako doznajemo, uvrštena i mogućnost dobivanja novčane pomoći za popravak stubišta u zgradama.
Opravdani troškovi
Dosad je prema Vladinoj odluci bilo definirano da se novčana pomoć može dobiti samo za popravak zabatnih zidova, liftova i dimnjaka te zamjenu plinskih bojlera, a sada će suvlasnici zgrade dobiti sredstva i za obnovu stubišta koja su stradala u potresu. U članak 35 stavljeno je da vlasnik oštećene zgrade ima pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove koje je imao, odnosno koje ima i za popravak stubišta.
Kada je riječ o fondu koji će osnovati, on će, prema ovoj verziji zakon, biti glavni u provedbi zakona, a sredstva za konstrukcijsku obnovu i gradnju zamjenskih kuća uplaćivat će se na račun fonda. Struktura vlasništva izgledat će tako da će država preko Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine imati udio od 60 posto, Grad Zagreb 20 posto, a Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija po 10 posto. Šteta od potresa u Zagrebu i okolici, podsjetimo, procijenjena je na 86,4 milijarde kuna, a sam zakon u svojoj prvoj varijanti bio je “težak” 42 milijarde kuna.