- Ovaj najnoviji Vladin prijedlog (u Zakonu o obnovi Zagreba nakon potresa) smatramo ruganjem hrvatskim građanima jer su siromašne definirali kao one s imovinom od 200 tisuća i mjesečnim prihodom od osam tisuća kuna. Uz to, vlasnici su kuće ili stana ili možda čak i nekoliko stanova u centru Zagreba.
I sada će tim ljudima njihove stanove obnavljati stanovnici Slavonije ili Like čije kuće vrijede manje od toga ili pak podstanarske obitelji u Zagrebu koje niti nemaju svoj stan - komentirao je Dario Zurovec, saborski zastupnik Fokusa, najnovije izmjene u zakonu prema kojima bi se ljudima slabijeg socijalnog statusa obnova konstrukcijskog dijela nekretnine financirala u cijelosti.
Zastupnik Zurovec se, naime, u prvom čitanju Zakona o obnovi nakon potresa nametnuo kao njegov najveći kritičar, i s tim stavom dobio je određenu podršku. Zastupnik Zurovac ponavlja da se "stranka Fokus jedina i od prvog dana protivi ovakvom modelu obnove".
- Dapače, upozoravamo da će se sve ovo pretvoriti u najveću pljačku stoljeća - dodaje zastupnik Zurovac. SDP-ovac Gordan Maras mu, pak, poručuje da u centru Zagreba "ne žive nikakvi bogataši, već da ima puno ljudi koji jedva sklapaju kraj s krajem".
- Naravno da pozdravljamo novinu u zakonu da se ljudima s niskom prihodima pomogne u konstrukcijskoj obnovi njihovih zgrada. Jer u centru Zagreba ima puno nekretnina koje su u izuzetno lošem stanju, od suterena do derutnih zgrada u kojima žive ljudi s malim prihodima - rekao je Maras.
U Radničkoj fronti su, također, zadovoljni ovim novim prijedlogom vladajućih.
- Pozdravljamo odluku o uvođenju mjere za ljude slabijeg imovinskog statusa u Zakon o obnovi nakon potresa, prema kojoj bi onima koji su na minimalcu i nemaju značajniju imovinu, država i jedinice lokalne i regionalne samouprave u potpunosti financirale konstrukcijsku obnovu nekretnina.
To je bio prijedlog Radničke fronte i on je usvojen - izjavila je Katarina Peović, saborska zastupnica Radničke fronte, i dodala da im je premijer Andrej Plenković već ranije obećao da će imovinski cenzus biti uvršten u zakon u sljedećem čitanju.
Zastupnica Anka Mrak Taritaš, pak, smatra da zakon nije jasan, pa niti kriteriji po kojima će se ta obnova sufinancirati.
- Dakle, moglo bi se dogoditi da netko živi u stanu od 60 četvornih metara i ima primanja veća od najniže granice, a da njegov susjed živi u stanu od 200 četvornih metara i ima mala primanja, pa da se njemu sve financira, a drugome ne. Nije mi to baš jasno. Mislim da je zakon nejasan, a i da se radi sve kako bi postao neprovediv - smatra zastupnica Mrak Taritaš, dodajući da bi zakon prije svega trebao biti "jasan i provediv".
- Ovako će samo dodatno izazvati netrpeljivost i podjele jer kriteriji nisu jasno definirani - smatra Mrak Taritaš.
Zastupnik Tomislav Tomašević također kaže da mu je drago da je Vlada RH usvojila njihov prijedlog oko socijalnih kriterija u smislu da siromašniji ne plaćaju tih 20 posto udjela u konstrukcijskoj obnovi.
- Pričekat ćemo službenu zadnju verziju da komentiramo dohodovni i imovinski cenzus za te socijalne kriterije - kazao je Tomašević.
Građanima Zagreba i susjedne dvije županije čije su kuće i stanovi stradali u snažnom potresu koji je pogodio Zagreb 22. ožujka, a koji su na minimalcu i nemaju značajniju imovinu, država i jedinice lokalne i regionalne samouprave u potpunosti će financirati konstrukcijsku obnovu nekretnina, prema najnovijem prijedlogu vladajućih.
Riječ je o najvažnijoj izmjeni u posljednjoj verziji Zakona o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa, koji će se naći na sjednici Vlade u četvrtak, u drugom čitanju u Saboru bit će već 2. ili 3. rujna, izglasavanje se očekuje 4. rujna, a stupanje na snagu 7. rujna.
Ovaj prijedlog treba proći još međuresorno usklađivanje u Vladi, pa je moguće da će se do četvrtka u manjoj mjeri modificirati, ali intencija je da se uvede socijalni kriterij kod obnove kako bi se i onima najsiromašnijima obnovile kuće i stanovi.
Za to su se zalagali i svi oporbeni klubovi zastupnika koji su najavili i podnošenje amandmana, a Vlada je odmah rekla da bi se takav kriterij mogao uvesti.
U tom konačnom prijedlogu zakona, kako doznajemo, definirani su socijalni kriteriji, i to dohodovni i imovinski cenzus. Zakon je, podsjetimo, u prvom čitanju definirao da se konstrukcijska obnova obavlja po modelu da 60 posto troška snosi država, 20 posto jedinica lokalne ili regionalne samouprave, a 20 posto vlasnici i suvlasnici nekretnina.
Iznosa od 20 posto sufinanciranja obnove sada će biti oslobođeni vlasnici nekretnina čiji mjesečni dohodak po članu obitelji u protekloj godini nije prelazio iznos od 4000 kuna, koliko iznosi osobni odbitak, i oni koji na dan potresa 22. ožujka nisu imali imovinu ukupne vrijednosti veće od 200.000 kuna.
Pod pojmom imovina misli se na druge nekretnine te pokretnine poput motornih vozila i plovila, štednje, dionica i sličnog.
Dohodak će se gledati samo za vlasnika nekretnine i njegova/njezina bračnog, izvanbračnog, životnog ili neformalnog životnog partnera. To znači da ako, primjerice, muž i žena ili dvoje životnih partnera ili izvanbračna zajednica zajedno zarađuju mjesečno 8000 kuna i nemaju imovinu veću od 200.000 kuna, država i Grad će im u potpunosti financirati konstrukcijsku obnovu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....