“Moramo li baš sad kupiti kondenzacijski bojler?” “Trebamo li opet zidati dimnjak?” “Što propisuje novi zakon u vezi dimnjaka?” “Tko će imati pravo na građevinski materijal koji donira Grad Zagreb?” “Na što paziti prilikom ugovaranja osiguranja nekretnine od potresa?”
To su samo neka od brojnih pitanja koja se ovih dana nameću građanima Zagreba čije su nekretnine oštećene u potresu 22. ožujka. No, iako je isprva većinu mučilo kako skinuti dimnjake i ostali građevinski materijal koji im je visio s krovova, u protekla tri tjedna teme su se ipak promijenile. Mnoge i dalje muči što nemaju grijanje i toplu vodu.
No, sustavnih odgovora i dalje nema. Mnogi čekaju da Ministarstvo Predraga Štromara donese novi zakon kako bi u njemu možda pronašli neki od odgovora.
Mogu li se atmosferski bojleri ipak privremeno zadržati? Može li Gradska plinara privremeno omogućiti dotok plina?
- Iz Gradske plinare Zagreb poručuju da oni nemaju nikakve veze s tipovima i vrstama bojlera koji se ugrađuju ili su ugrađeni, ali kao distributeru plina prioritet im je sigurnost građana. No, preduvjet da GPZ pusti plin jest atest dimnjačara i tu nastaje problem. Jer dimnjačari, da bi izašli na teren i izdali atest dimnjaka, traže da isprva ovlašteni statičar definira u kojem je stanju postojeći takozvani korpus dimnjaka te da potom projektant strojarskih instalacija napravi projekt. Sve to poskupljuje cijelu priču jer tek onda dolaze trošak sanacije dimnjaka te kupnja i postavljanje bojlera.
- Ljudi se sada čude, a već godinama upozoravamo na te atmosferske bojlere koji također spadaju u uređaje s povećanom opasnošću. Ali, ljudi će radije kupiti novi mobitel nego bojler - komentirao je jedan naš sugovornik, koji je želio ostati anoniman. Atmosferski dimnjaci su, kažu stručnjaci, nesigurni, a u Zagrebu ih je oko 62.000. Najviše ih je, kako neslužbeno doznajemo, u zagrebačkom centru te četvrtima Trešnjevka i Dubrava.
Koja je cijena postavljanja kondenzacijskog bojlera?
Sendi Numan, vlasnik ovlaštenog obrta za servis i postavljanje plinskih i vodovodnih instalacija, koji je aktivan i u Udruženju obrtnika Grada Zagreba - Sekcija plinoinstalatera i plinoservisera, objašnjava da se atmosferske bojlere dosad toleriralo, ali su izuzetno nesigurni pa je preporuka da ih se više ne koristi.
Numan objašnjava da se prilikom ugradnje kondenzacijskih bojlera dimnjaci također moraju prilagoditi, stoga bi se i u varijanti kada bi, recimo, ostanak na atmosferskim bojlerima bio privremeno dopušten, pritom plaćao dvostruki posao. Jer, poslije bi se opet moralo sanirati dimnjak, odnosno prilagoditi ga za postavljanje kondenzacijskog aparata. Riječ je, naime, o trošku koji se u višestambenim zgradama u pravilu plaća iz pričuve te iznosi oko 5000 kuna za prilagodbu dimnjaka. Trošak postavljanja kondenzacijskog bojlera i troškovi koji idu uz to, a plaćaju ih fizičke osobe, kreće se oko 14.000 kuna.
Moramo li opet zidati dimnjake, iako svi u zgradi imaju kondenzacijske ili atmosferske dimnjake?
Na to pitanje još nema konkretnog odgovora jer svi čekaju što će reći novi zakon. Naš sugovornik, koji je želio ostati anoniman, a upućen je u tu problematiku, otkriva nam da se intenzivno raspravlja što ubuduće napraviti u zakonu s dimnjacima. Dodaje kako mnogi smatraju da bi puno bolje rješenje bili laganiji materijali, a da se estetski može napraviti što god se propiše ili, pak, što traže konzervatori.
Koje je drugo rješenje za dimnjake?
Ljudi me ovih dana često zovu i pitaju što sad s dimnjacima. Činjenica je da bi se cijevi od kondenzacijskih bojlera mogle provući kroz tavan i zatvoriti nekim laganijim materijalom poput siporeksa ili knaufa. Jer, zidani dimnjaci su teški pa se postavlja pitanje ima li nakon ovog potresa opet smisla vraćati tu težinu od nekoliko tona na krovove.
No, zasad konzervatori smatraju, koliko mi je poznato, da se moraju vraćati zidani dimnjaci. Osobno smatram da bi zatvaranje cijevi u neke laganije materijale bilo znatno sigurnije, jeftinije, a i elegantnije rješenje, kaže Sendi Numan, vlasnik ovlaštenog obrta za servis i postavljanje plinskih i vodovodnih instalacija.
“Žao vam je što niste imali osiguranje stana od potresa? Sad razmišljate kupiti isto?”
Tako je počeo status na društvenim mrežama ekonomist iz Zagreba Gordan Jurišić kojemu je u potresu u Zagrebu 22. ožujka stradao stan pa je tim postom želio upozoriti sve buduće kupce osiguranja na što trebaju obratiti pažnju.
“U centru smo, dogodio se potres, nije strašno, još imamo osiguranje stana, baš od potresa. Ajde, bar nešto mislimo. Procjena: 18 tisuća kuna štete. Šaljemo sve osiguranju. Dobili smo odgovor: ‘Obavijest o otklonu odštetnog zahtjeva’. Razlog: neka odredba općih uvjeta da postoji odbitna franšiza 50 tisuća kuna. Dakle, ako je šteta manja od 50 tisuća kuna, snosimo je sami. Nikad to nismo vidjeli, čak sam prije godinu dana zatražio sve uvjete i nikad nam ih nisu poslali. Razmislite tri puta hoćete li kupiti osiguranje, s franšizom ili bez... Mi smo odlučili. Hvala, ne hvala! ”, navodi u svom statusu Jurišić.
U razgovoru za Jutarnji list dodaje kako tim statusom, kao i ovim istupom, želi upozoriti ljude da obrate pažnju kakvo osiguranje uzimaju i koji su uvjeti samog osiguranja. “Franšiza je ugovoreni iznos kojim osiguranik sam sudjeluje u naknadi štete. Što je veća franšiza, premija osiguranja je niža, ali klijent u slučaju štete plaća iznos franšize. Klijenti mogu otkupiti franšizu, no to povećava cijenu. Franšiza je uobičajena praksa kako na hrvatskom tako i na inozemnom tržištu”, stoji u odgovoru Croatia osiguranja.
Kakve su to upute gradonačelnika Bandića da između 9. i 15. travnja moramo tražiti materijale i da ljudi iz mjesnih organizacija obilaze oštećene kuće kao procjenitelji kako bi utvrdili koliko kome treba materijala ili mi sami da ocijenimo? To je pitanje na društvenim mrežama uputio jedan građanin.
Građevinski materijal ćemo u Markuševcu dobiti sredinom sljedećeg tjedna, koliko mi je poznato. Držat ćemo ga na igralištu u Markuševcu. Još nije do kraja definirano kako ćemo dijeliti materijal, ali to bi trebalo uskoro biti poznato. To će biti od koristi onima s manjim oštećenjima na objektima - rekao nam je Krešimir Kompesak, predsjednik Gradske četvrti Podsljeme.
Damir Oniško, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, objašnjava da je to mjera namijenjena onima koji su, primjerice, dobili zelenu naljepnicu na objektu te će trebati neke manje popravke.
- To je mjera samo za one koji su prijavili štetu od potresa i koji su već uneseni u sustav. Od materijala bi trebali dobiti: nekoliko vrsta crepova, sljemenjake, daske, letve, građevinsku foliju, žicu, cement i vapno, cement s pijeskom, čavle... - objasnio je Oniško.
Zašto upravitelji zgrada, tj. poduzeća koja brinu o održavanju zgrada, ne pregledaju zgrade i sve stanove unutar zgrade kako bi evidentirali oštećenja?
U Vladinoj Uredbi o održavanju zgrada, objavljenoj na stranicama GSKG-a, zanimljiv je članak 5. koji se odnosi na hitne intervencije pod koje spada većina problema s kojima su se susreli građani Zagreba ovih dana.
“Upravitelj može obaviti hitne popravke i na posebnom dijelu zgrade ako iste ne obavi vlasnik tog dijela zgrade, a od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima zgrade. U tom slučaju utrošena sredstva zajedničke pričuve dužan je nadoknaditi vlasnik tog dijela zgrade. Kad upravitelj utvrdi potrebu obavljanja hitnih popravaka, dužan je iste poduzeti odmah ili u najkraćem roku”, navodi se u spomenutoj Vladinoj uredbi.
Cijene građevinskih radova divljaju, mogu li se one ograničiti zakonom?
Ministar graditeljstva Predrag Štromar kaže da se cijene neće moći ograničiti niti propisati novim zakonom, ali će država uvijek izabrati najbolju ponudu postupkom javne nabave prilagođenim ovoj situaciji.
- Upravitelj bi trebao biti svojevrsni filter tih cijena, on bi trebao zatražiti nekoliko ponuda i građanima reći koja je od njih najpovoljnija i zašto. Jer, oni s građevinskim tvrtkama već imaju određene ugovorene cijene - kaže ministar Štromar te dodaje kako bi bilo dobro da se napravi pojednostavljena knjižica ili vodič s okvirnim cijenama.
Dosad prikupljeno 10.000 tona šute
Prema informaciji Gradskog ureda za prostorno uređenje, nadležne službe Grada Zagreba u koordinaciji s ekipama Čistoće, Zagrebačkih cesta, Zrinjevca i vatrogasaca do sada su prikupile više od 10.000 tona građevinskog otpada i šute, s više od 600 lokacija (od čega se 300 lokacija odnosi na područje Gornjeg i Donjeg grada).
Trenutno je izuzetak Amruševa ulica, gdje iz sigurnosnih razloga i zbog izvođenja radova nije bilo moguće izvršiti čišćenje te se izvođač radova obvezao izvijestiti nadležni Gradski ured o završetku radova kako bi mu se moglo pravodobno pristupiti. Postupke vezane uz čišćenje javnih površina nije bilo moguće provesti ni u prolazu između Bakačeve i Cesarčeve ulice zbog opasnosti od urušavanja prije izvođenja planiranih građevinskih radova, čiji je rok za provedbu polovicom sljedećeg tjedna.
U Ulici Baruna Trenka kod kućnog broja 6 i u Katančićevoj 5, ispred sjedišta Ministarstva financija, te u njihovoj neposrednoj blizini čišćenje će samostalno organizirati Ministarstvo financija - već danas ili najkasnije tijekom sutrašnjeg dana, kako su izvijestili iz Grada.
Budući da određeni broj građana sam provodi građevinske zahvate unutar svojih stambenih jedinica, iz Grada mole građane da pravodobno dojave mjesta na koja su odložili građevinski otpad i šutu na broj telefona 01/610-1566 ili na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..