USPJEŠNA DIVERZIJA

Vojni analitičar ima teoriju o oružju kojim su napadnute zračne baze duboko u Rusiji: ‘Sjetite se Zagreba...‘

Opis sovjetskog drona koji je, prema ruskoj strani, napao njihove zračne baze otprilike odgovara mogućnostima koje ima Tu-141

Prizor eksplozije u zračnoj bazi Engels i dron Tu-141 Striž

 Screenshot: Twitter/Profimedia/

Dvije ruske zračne baze u središtu zemlje bile su u ponedjeljak na meti ukrajinskih bespilotnih letjelica, pri čemu su tri osobe poginule, priopćilo je u ponedjeljak rusko ministarstvo obrane.

Drugi izvori navode i da su u napadima oštećena dva ruska bombardera Tu-95, kao i bombarder Tu-22M3, za kojeg čak i postoje dokazi da je "nastradao" u napadu.

U ponedjeljak ujutro "režim u Kijevu (...) pokušao je izvesti zračne udare pomoću dronova sovjetske proizvodnje na zračne baze Djagiljevo u okolici Rjazanja i Engels u okolici Saratova", navodi se u tekstu.

Ministarstvo optužuje ukrajinske snage da tako želi "izbaciti iz stroja ruske avione dugog dometa" koji se upotrebljavaju za napade na energetsku infrastrukturu kojih je zadnjih tjedana bilo mnogo na ukrajinskom teritoriju.

Da je ruski sustav protuzračne obrane srušio te "reaktivne dronove", njihove bi krhotine pale na teritorij napadnutih zračnih baza i prouzročile eksplozije koje bi "lakše" oštetile avione, navodi se u priopćenju.

Nastradali vojnici

Trojica ruskih vojnika "teško su ranjena" u tim napadima, a četvorica su primljena u bolnicu, navodi isti izvor.

Unatoč tim napadima, "masovni zračni udar visokopreciznim oružjem" izveden je u ponedjeljak oko 13.00 sati po srednjoeuropskom vremenu na ukrajinske vojne objekte i na energetsku infrastrukturu povezanu s ukrajinskom vojskom, piše se u priopćenju u kojemu se dodaje da je pogođeno ukupno 17 meta.

Više ruskih glasila izvijestilo je tijekom dana, pozivajući se na lokalne čelnike, da su dvije zračne baze u središtu Rusije, od kojih je jedna namijenjena strateškom zrakoplovstvu a koristi se za napade na Ukrajinu, u ponedjeljak potresle eksplozije.

Na društvenim mrežama odmah se počelo nagađati da bi iza eksplozija mogla stajati Ukrajina, premda su dvije baze stotinama kilometara udaljene od ukrajinske granice.

Vladimir Putin je obaviješten o ovim incidentima, kratko je rekao glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

"Predsjednik redovito prima informacije od nadležnih služba o svemu što se događa", rekao je novinarima, bez drugih potankosti.

Kijev zasad nije preuzeo odgovornost ni za jednu eksploziju. No, Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednik Volodimira Zelenskog na društvenim je mrežama objavio donekle kriptičnu objavu iz koje se može zaključiti da Ukrajina stoji iza napada.

- Zemlja je okrugla, kao što je otkrio Galileo. U Kremlju nisu učili astronomiju, već preferiraju astrologiju. Da jesu onda bi znali sljedeće: ako se nešto lansira u zračni prostor druge zemlje, prije ili kasnije nepoznati leteći objekti vratit će se na mjesto svojeg polaska, napisao je Podoljak.

‘Striž‘ lansiran na baze?

Thomas Newdick, analitičar specijaliziranog portala za vojne i obrambene teme Drive WarZone, smatra da je moguće da su Ukrajinci napad izvršili dronom sovjetskog porijekla, sličnim onom koji je u ožujku ove godine pao pokraj Studentskog doma Stjepan Radić u Zagrebu.

Kako piše, udaljenost između ukrajinske granice i zračnih baza u Rusiji koje su napadnute otprilike je slična onoj koju je preletio dron Tu-141 Striž od ukrajinske granice do Jaruna (bez da ga je srušila PZO tri zemlje kroz koje je prošao zemlje).

Opis sovjetskog drona koji je, prema ruskoj strani, napao njihove zračne baze otprilike odgovara mogućnostima koje ima turbomlazni Tu-141.

U lipnju ove godine u zapadnoj Rusiji oboren je ukrajinski dron Tu-143, sličan Tu-141. No, njegov je domet oko 200 kilometara, što bi bilo nedovoljno za izvesti napad na zračne baze koje su pogođene u noći s nedjelje na ponedjeljak. S druge strane, Tu-141 Striž ima domet od čak 1000 km koji bi mu omogućio izvođenje takve akcije. Naravno, piše Newdick, pod uvjetom da su ga Ukrajinci uspjeli dovoljno prilagoditi, to jest prenamijeniti u svojevrsni dalekometni kamikaza dron naoružan eksplozivom (opet, zagrebački primjer sugerira da to nije nemoguće). No, i kao takvi su prilično limitirani, napose zbog prilične nepreciznosti - osim ako i taj problem u Kijevu nisu riješili.

Osim Tu-141, Ukrajina je napad mogla izvršiti i nekim dronom manjeg dometa, ali samo u slučaju da je lansiran s teritorija Rusije. S druge strane, krajnje je minimalna mogućnost da je riječ o nekom novom ukrajinskom projektilu za koji svijet ne zna, ili donaciji nekog zapadnog oružja dalekog dometa.

Što znamo o Tu-141

Kako je u ožujku ove godine pisao naš Nikola Patković, Tupoljev Tu-141 Striž bio je sovjetski izviđački dron u službi sovjetske Crvene armije i brojnih njezinih saveznika iz Varšavskog pakta i Bliskog istoka tijekom kasnih 1970-ih i 1980-ih.

O dronu Tu-141 još u lipnju 2014. godine, nakon aneksije Krima te početka rata u istočnim ukrajinskim oblastima Doneck i Luhansk, tekst na portalu War is boring objavio je autor Robert Beckhusen. On je 5.6.2014. izvijestio kako ‘‘ukrajinske zračne snage rade prekovremeno kako bi obnovile svoj stari, starinski arsenal.‘‘ Početak sukoba na istoku zemlje, naime, nagnao je Kijev da u pogon vrati stare dronove iz komunističkog doba.

‘‘Ovog je tjedna kijevsko Ministarstvo obrane objavilo da ukrajinske zračne snage obnavljaju 68 vojnih zrakoplova različitih tipova. Oni uključuju i dron Tu-141 iz sovjetskog doba", pisao je tada Beckhusen.

‘‘Ako ga Ukrajinci uspješno obnove, robot Crvene armije mogao bi podržati ofenzivu Kijeva protiv istočnih separatista. Bespilotna letjelica bi također mogla ojačati izviđačke sposobnosti Ukrajine u slučaju da zemlja krene u rat s Rusijom na širim razmjerima - iako se čini da se šanse za potonje kratkoročno smanjuju. Tu-141 nije poput suvremenog drona Predator ili Reaper, koji može provesti dugo vremena u orbiti dok skenira senzorima visoke tehnologije‘‘, napisao je autor.

Riječ je, zapravo, o nastavku Tupoljev Tu-123 i bio je relativno veliki izviđački dron srednjeg dometa. Dizajniran je za obavljanje izviđačke misije na dubini od nekoliko stotina kilometara od linija fronte transzvučnim brzinama. Predviđen je da nosi niz korisnih tereta, uključujući filmske kamere, infracrvene uređaje za snimanje, EO snimače i radare za snimanje.

Kao i kod prethodnih dizajna Tupoljeva, imao je straga postavljeno delta krilo poput strelice, kanadere postavljene naprijed i turbomlazni motor KR-17A postavljen iznad repa. Lansira se iz prikolice pomoću pojačivača na čvrsto gorivo, a slijeće uz pomoć repnog padobrana.

Tu-141 je bio u sovjetskoj službi od 1979. do 1989., uglavnom na zapadnim granicama Sovjetskog Saveza. Duljina ove letjelice je 14,33 m, raspon krila je3,88 m, visina 2,44 m, površina krila je10 m2, a bruto težina 6.215 kg. Maksimalna brzina koju može postići je 1.100 km/h, a brzina krstarenja je 1.000 km/h. Ima domet do 1.000 km, a najviše visina na kojoj funkcionira je oko 6.000 m. Prvi let ovog drona zabilježen je još 1974. godine, a proizvodio se do 1989.

"Sovjetski Savez je prvi put pokrenuo dron 1974. kao prototip i počeo ga redovito proizvoditi 1979. godine. Sovjeti su ih napravili 152, uglavnom bazirajući dronove u blizini svojih zapadnih granica. Ovo je imalo smisla. Ukrajina je također bila primarna zona Moskve za postavljanje rezervnih trupa i skladišta za popravke. Naravno, s raspadom Sovjetskog Saveza ogromne zalihe sovjetske vojne opreme završile su u neovisnoj Ukrajini, pa su ukrajinske zračne snage apsorbirale nekoliko Tu-141. Ali Kijev nije mnogo koristio dronove. Neki su muzejski eksponati, a drugi su se sporadično pojavljivali na aeromitinzima tijekom 1990-ih. No, samo zato što je dron star, ne znači da nije koristan", navodi Beckhusen.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. listopad 2024 22:48