SAD-u obećanje iz Kijeva nije bilo garancija: Moćni raketni sustav su tajno modificirali...

Najmanje tri ruska vojna aerodroma daleko od granice s Ukrajinom napadnuta su dronovima u posljednja dva dana, pri čemu je ubijeno više ruskih vojnika i oštećeno nekoliko zrakoplova. Moskva za napade krivi Kijev, a ukrajinska strana zasad za to ne preuzima odgovornost.

Najnoviji napad dogodio se utorak kad se zapalio spremnik s gorivom u zračnoj luci pokraj grada Kurska. Snimke s društvenih mreža pokazale su veliku eksploziju koja je osvijetlila noćno nebo, a nakon nje se na području ruske baze proširio veći požar. Ruski guverner oblasti Kursk, Roman Starovojt, poručio je građanima preko kanala Telegram da u napadu nije bilo ozlijeđenih te da je požar lokaliziran.

6 sati ujutro

Dan prije napadnute su baza Engels-2 u oblasti Saratov i baza Djagiljevo u Rjazanskoj oblasti. Prema snimkama, eksplozija u bazi Engels-2 dogodila se oko 6 sati ujutro po lokalnom vremenu te je bila vidljiva s vrlo velike udaljenosti. Stanovnici oblasti Saratov rekli su da je gromoglasna eksplozija odjekivala kilometrima daleko, a na jednoj od snimaka mogao se čuti i zvuk mlaznog motora prije same eksplozije.

Silina eksplozije aktivirala je i brojne alarme na vozilima u istoimenom gradu Engelsu, a pojedini ruski izvori tvrde da su u eksploziji oštećena dva strateška bombardera Tupoljev Tu-95MS te da je ranjeno dvoje ljudi. Lokalne vlasti u Saratovu potvrdile su kako je u tijeku istraga incidenta.

Prema ruskim izvorima, eksplozija u Djagiljevu ubila je troje pripadnika zrakoplovno-tehničkih snaga i ranila ih još petero. Prve ruske vijesti o ovom incidentu krivile su eksploziju cisterne s gorivom za štetu i požar u bazi. Fotografije iz baze otkrile su kako je u eksploziji teško oštećen nadzvučni bombarder Tupoljev Tu-22M. Rusko Ministarstvo obrane optužilo je u ponedjeljak Ukrajinu za napade na dvije baze te priopćilo da je ubijeno troje i ranjeno četvero pripadnika ruske vojske. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Mihajlo Podoljak, objavio je na Twitteru znakovito upozorenje nakon napada.

"Zemlja je okrugla - otkrio je još Galileo", napisao je Podoljak. "U Kremlju nisu učili astronomiju, bili su im draži carski astrolozi. Da su je učili, znali bi: ako se nešto lansira u zračni prostor drugih država, prije ili poslije nepoznati leteći objekti vratit će se na točku polaska".

Portal The War Zone skrenuo je pozornost kako su udaljenosti s kojih su napadnute ruske vojne baze dosta slične misterioznom padu drona u Zagrebu u ožujku ove godine. Jedna je od mogućnosti da su Ukrajinci uspjeli modernizirati stare izviđačke dronove iz ere SSSR-a, poput Tu-141 i Tu-143, da nose improvizirane bojeve glave te im nekako poboljšati navođenje.

U svakom slučaju, ako iza napada na ruske baze uistinu stoji Ukrajina, riječ je o dosad najdubljim udarima na ruski teritorij od početka rata. Engels-2 nalazi se oko 480 kilometara daleko od granice s Ukrajinom, a Djagiljevo je udaljeno oko 450 kilometara. Kursk je znatno bliže - samo oko 100 kilometara daleko od granice. Ako se potvrdi da iza napada stoji Ukrajina te da je Kijev razvio pouzdanu tehnologiju kojom može napadati ciljeve na toj udaljenosti, to bi značilo da je sada i Moskva u potencijalnom dometu ukrajinskih napada. No, Ukrajina se zasad u svim prekograničnim napadima fokusirala na vojne i logističke ciljeve, poput spremišta streljiva ili goriva te mosta preko Kerčkog tjesnaca.

Iz napadnutih baza proteklih su tjedana i mjeseci polijetali ruski bombarderi koji su ispaljivali krstareće rakete na ukrajinske gradove i energetsku infrastrukturu. Baza u Engelsu dom je nadzvučnih bombardera Tu-160M iz 121. gardijske regimente teških bombardera. Riječ je o glavnoj zapadnoj bazi ruskih strateških zračnih snaga.

Baza u Djagiljevu također je bila dom 121. regimente, a riječ je o glavnoj bazi ruskih zračnih tankera te centru za obuku pilota teških bombardera i zrakoplova dugog dometa. Baza u Kursku, napadnuta u utorak, služi kao sjedište 14. gardijske regimente presretačkog zrakoplovstva i u njoj se nalaze dvije eskadrile višenamjenskih lovaca Suhoj Su-30.

Prema navodima ukrajinskih vojnih analitičara, baze u Engelsu i Djagiljevu jedine su u kojima rusko ratno zrakoplovstvo može servisirati i održavati bombardere kojima izvodi napade na Ukrajinu.

Oružani sustavi

Sjedinjene Države požurile su u ponedjeljak otkloniti svaku sumnju da su imale veze s napadom na teritorij Rusije tako što je Wall Street Journalu dostavljena informacija da su svi američki sustavi HIMARS dostavljeni Ukrajini modificirani na takav način da se ne mogu koristiti za ispaljivanje dalekometnih projektila ATACMS, dometa do 300 kilometara. Čini se kako SAD-u nije bilo dovoljno obećanje Kijeva da njihove oružane sustave neće koristiti protiv teritorija Ruske Federacije, nego se pobrinuo da do toga ne dođe ako projektile ATACMS uspiju nabaviti od treće strane - SAD ih je dosad prodavao Bahreinu, Grčkoj, Poljskoj, Kataru, Rumunjskoj, Južnoj Koreji, Turskoj i UAE-u.

Ukrajinske su snage, unatoč manjku američke podrške, dosad izvele više napada na teritorij Rusije, kako samoprozvani tako i međunarodno priznati, no pritom su se uvijek koristile oružanim sustavima koje su same razvile, poput pomorskih dronova kojima je nedavno napadnuto sidrište Crnomorske flote u Sevastopolju. Dronovi koji su napali zračne baze, čini se, još su jedno takvo rješenje.