Umjetno režirani bankrot Rusije: Zašto Kremlj nije mogao platiti dug i kakve će biti posljedice

Prema značajnom broju izvještaja velikih medija - od BBC-ja preko Bloomberga do Reutersa - Rusija je bankrotirala (defaultira) prvi put nakon 100 godina jer nije uspjela platiti 100 milijuna dolara dospjelih obveza. Pri ovome treba voditi računa kako je Rusija imala novac i bila vrlo odlučna u namjeri plaćanja, ali su sankcije Sjedinjenih Država tehnički to onemogućile. Kremlj prigovara da je nastala situacija "farsa".

Tih 100 milijuna dolara, tvrde ruski predstavnici, poslano je u sustav Eurocleara, banke koja distribuira plaćanja investitorima, ali Eurocelar nije proslijedio novac investitorima. Iz Eurocleara ništa ne komentiraju, pa niti to je li novac blokiran zbog sankcija. Istodobno, prema informacijama tajvanskih investitora u ruske obveznice, niti oni nisu primili isplate ruskih dugova denominiranih u eurima, piše Reuters. Novac navodno nije stigao u roku 30 dana od obveze plaćanja.

Ne pamti se od Lenjina

Zadnji put Rusija je defaultirala (bankrotirala) temeljem međunarodnih obveza 1918. godine za vrijeme boljševičke revolucije, kad je Vladimir Lenjin odbio plaćati carske dugove, dok je 1998. godine prošla kroz krizu domicilne valute - rublji - za vrijeme dok je predsjednik bio Boris Jeljcin.

Ukoliko je točno to što Rusi tvrde da su uplatili novac, ali je tehnički onemogućeno da on dođe do investitora, vrlo je izvjesno da će se zbog toga voditi duga pravna bitka. Ne samo da će zapadne države i institucije tužiti Rusiju i njezine institucije, nego je vrlo izvjesno kako će mjere pravne zaštite poduzeti i zapadni investitori, koji bi mogli izgubiti golemi novac. Ruski dugovi ukupno iznose oko 40 milijardi dolara, a denominirani su u dolarima i eurima. Otprilike polovina tog iznosa drže investitori izvan Rusije.

Nejasno je kakav je točno i čiji je interes da se Rusiji spriječi plaćanje obveza stranim investitorima. Samo u slučaju plaćanja stranih obveza Rusija smanjuje svoje devizne rezerve, a zapadni investitori dobivaju novac. Ovako devize ostaju Rusiji.

Dojam je da se Kremlj pomirio s ovom pomalo čudnom situacijom jer su od 23. lipnja naložili sva plaćanja dugova u rubljima preko Ruske banke, i to čak u slučaju da međunarodni ugovori određuju drugačije. Ministar financija Anton Siluanov već je priznao kako strani investitori "neće moći primati novac". De facto ispada da su u ovoj situaciji najviše penalizirani strani investitori u ruske dužničke instrumente. Ruski ministar financija obrazložio je kako su na ovaj potez bili prinuđeni jer strana infrastruktura - korespondentne banke, sustavi namire, odnosno celaringa te depozitarne institucije - ne smiju zbog sankcija voditi poslove s Rusijom. To znači, tvrdi Siluanov, da je stranim investitorima zabranjeno primati ruske uplate te zaključuje:

"Svi shvaćaju kako ovo uopće nije default… Cijela ova situacija nalikuje farsi", naglasio je ruski ministar financija za ruske Novosti.

Kakve su posljedice

Posljedica za Rusiju nakon defaulta bit će to što više neće moći posuđivati novac na zapadnim tržištima, a to im je ionako bilo onemogućeno sankcijama. Siluanov tvrdi kako im uz zarade na izvozu energenata omogućuju financiranje bez zaduživanja. Dnevno dobivaju oko milijarde dolara izvozeći fosilna goriva. Rusi se mogu osloniti i na kinesku financijsku infrastrukturu, ako im ipak bude potrebno.

Ukratko, nastala je situacija bez presedana u svjetskoj financijskoj povijesti jer je artificijelno režiran default velike zemlje kako bi ju se prisililo da odustane od vojnog pohoda u Ukrajini, ali nije razvidno da će to poljuljati Vladimira Putina u realizaciji vojnih ciljeva.

U nešto drugačijem narativu ispada da su zapadni državnici, prvenstveno Amerikanci, na štetu zapadnih investitora režirali ruski default kako bi iz PR razloga mogli reći da je Rusija bankrotirala iako je uplatila novac tamo gdje je trebala.