Tmurni dani za najjaču europsku ekonomsku silu: Ušli su u recesiju, a ove godine moglo bi biti još i gore

Rat, strah građana od inflacije, sankcije Rusiji: njemačko gospodarstvo prošle je godine skliznulo u recesiju. BDP je realno pao za 0,3 posto u 2023. godini u odnosu na prethodnu godinu, objavio je u ponedjeljak preliminarne podatke njemački savezni zavod za statistiku. BDP je 2022. rastao 1,9 posto, a prošle je godine zabilježen pad u prvom i u četvrtom kvartalu. Izgledi za 2024. godinu su se pogoršali, neki strahuju od nastavka pada BDP-a, piše Der Spiegel.

Sankcije protiv Rusije, skupi energenti i rasprave o restrukturiranju gospodarstva u uvjetima klimatske krize otežali su rad tvrtkama. Prema prvoj procjeni Saveznog zavoda za statistiku u Wiesbadenu, prosječna godišnja stopa inflacije iznosila je 5,9 posto. U 2022. inflacija je bila na 6,9 posto, najviše od 1990. Nije došlo do oporavka osobne potrošnje, značajno povećanje cijena potaknulo je građane na štednju. Uvoz je pao još snažnije od izvoza, snažno su pale građevinske investicije.

Snižene prognoze

Mnogi ekonomisti ni ove godine ne očekuju održivi oporavak. Snizili su prognoze i sada očekuju rast znatno manji od jedan posto. Institut za makroekonomiju i ekonomska istraživanja (IMK) sindikalne Zaklade Hans Böckler jedan od glavnih uzroka vidi u zakonskom ograničenju proračunskog zaduživanja, što otežava važna ulaganja u zaštitu klime i infrastrukturu. Savezni sud za zaštitu ustava 15. prosinca presudio je da vladajuća koalicija ne smije potrošiti 70 milijardi eura iz pandemijskog fonda, zbog čega je vlada bila prisiljena na hitne rezove. Jedna od posljedica su masovni prosvjedi seljaka.

Prema preliminarnim izračunima, na temelju ukupne gospodarske proizvodnje, deficit je prošle godine iznosio 2,0 posto BDP-a - po Saveznom uredu za statistiku, toliko iznose zbrojeno savezni, državni, lokalni i deficiti socijalnih fondova. U 2022. je ukupni deficit iznosio 2,5 posto. Europski pakt o stabilnosti i rastu dopušta članicama EU proračunski deficit od najviše tri posto i ukupni dug od najviše 60 posto BDP-a. To je pravilo bilo privremeno suspendirano zbog programa pandemijske pomoći. Uoči Božića, ministri financija EU-a dogovorili su da se u budućnosti više vodi računa o situaciji u pojedinim zemljama.

Slabi gospodarski rezultati

Ekonomisti govore o recesiji kad se gospodarstvo smanjuje u dva uzastopna kvartala, i ako padne i u prvom kvartalu ove godine, Njemačka će, tehnički gledano, biti u recesiji. U 2023. BDP je pao u prvom i četvrtom kvartalu. U njemačkoj vladi očekuju slabe gospodarske rezultate i na prijelazu iz 2023. u 2024 godinu, prenosi ARD.

Za slabe rezultate stručnjaci okrivljavaju prije svega usporavanje svjetske ekonomije, ali i nesklonost Nijemaca na potrošnju uslijed visoke stope inflacije. Njemačko gospodarstvo skoro četiri godine je u gotovo stalnoj krizi, navodi Institut za svjetsku ekonomiju iz Hamburga (HWWI). Pandemiju je slijedila ruska invazija na Ukrajinu, pa sukob na Bliskom Istoku.

Industrijska proizvodnja u studenom je pala šesti mjesec zaredom. Posljednji put to se dogodilo 2008. godine tijekom svjetske financijske krize. Ima li nade za oporavak 2024.? Ekonomisti su skeptični, inflacija opterećuje potrošnju, povećane kamate usporavaju građevinsku industriju i investicije, a globalno gospodarstvo i dalje slabi. Glavni ekonomist Commerzbank Jörg Krämer očekuje pad bruto domaćeg proizvoda za 0,3 posto u 2024. Šef instituta ifo Clemens Fuest ocjenjuje da su gospodarski izgledi Njemačke za 2024. su "prilično skromni"- između nula i jedan posto.