Amerikanci se više gotovo ni ne sjećaju pandemijskog razdoblja štednje, u kojem su barem nakratko prestali biti tipično potrošačko društvo, dok Europljani i dalje troše oprezno.
Stopa štednje kućanstava u eurozoni porasla je na najvišu trogodišnju razinu od 15,7 posto u tri mjeseca zaključno s lipnjem. Pretpandemijski prosjek bio je 12,3 posto, pokazuju podaci Eurostata. U SAD-u je trend značajno drugačiji pa će ubrzana potrošnja pomoći potaknuti gospodarski oporavak. Stopa osobne štednje iznosila je 5,2 posto u drugom tromjesečju ove godine, manje od prosjeka između 2010. i 2019. godine koji iznosi 6,2 posto i tri puta manje od Europljana.
- Niža stopa štednje koja je potaknula potrošnju bila je ključni pokretač rasta SAD-a i razlog zbog kojeg je američko gospodarstvo raslo brže od europskog - komentirao je Mark Zandi, glavni ekonomist Moody‘s Analyticsa, za Financial Times.
Konkretno, prema najnovijim projekcijama OECD-a američki bruto domaći proizvod ove bi se godine mogao povećati za 2,6 posto, u Ujedinjenom Kraljevstvu za 1,1 posto, a eurozoni samo 0,7 posto. Osim toga, u SAD-u je u rujnu otvoreno 254 tisuća
Stope štednje su za vrijeme pandemije naglo skočile s obje strane Atlantika jer su potrošači bili prisiljeni ostati kod kuće. Iako je to potaknulo procvat kupovine preko interneta, većina je ipak bila opreznija sa svojim novcem nego ranije, a starije generacije nikada se ni nisu zapravo okrenule novom načinu kupovine.
Četiri godine nakon što je svijet zaustavio tada slabo poznati virus, europska kućanstva su i dalje oprezna - stope štednje na starom kontinentu su čak i više nego prije pandemije jer je ruska invazija na Ukrajinu stvorila dodatni osjećaj ekonomske nesigurnosti.
Zandi smatra da su rastuće tržište dionica i visoke cijene nekretnina dodatno povećali bogatstvo američkih kućanstava. U Europi vlasništvo nad dionicama nije toliko popularno kao u SAD-u pa prva promjena na njega nije toliko utjecala. Što se tiče visokih cijena nekretnina, europski vlasnici kuća imaju više kratkoročnih hipoteka, što ih tjera da više štede u iščekivanju većih kamata na nove stambene zajmove, dok su mnogi vlasnici kuća u SAD-u vezani uz rekordno niske kamatne stope s fiksnom stopom hipoteke na 15 i 30 godina.
Zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku Europljani bi mogli postati još oprezniji jer su te zemlje više od SAD-a ovisne o opskrbom energenata s Bliskog istoka. Doda li se tome stagnacije njemačkog gospodarstva, jasno je zbog čega Europljani više novca ostavljaju "za crne dane".
- Europski potrošač jednostavno je vrlo, vrlo oprezan, a potrošaču u SAD-u puno je ugodnije trošiti - zaključio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....