Tektonska politička promjena u Berlinu, ovo se nije dogodilo od 1999. godine!

Ankete su govorile da je CDU u znatnoj prednosti, pa ipak je iznenađenje: socijaldemokrati (SPD) su na ponovljenim lokalnim izborima u Berlinu pali na drugo mjesto, iza demokršćana, sa samo 105 glasova prednosti pred strankom Zelenih. Za berlinski SPD to je debakl, pobjednici izbora su demokršćani. No oni su osvojili 28,1 posto, manje od trećine glasova, i nije izvjesno da će formirati gradsku vladu i dati gradonačelnika. Nositelj berlinske liste demokršćana Kai Wegner (50) već je najavio da će oni formirati gradsku vladu: prema broju osvojenih mandata, imaju većinu ako pridobiju bilo SPD, bilo Zelene u koaliciju. Najavio je da će odmah početi sa sondiranjem terena o mogućoj koaliciji.

Berliner Zeitung je uspjeh CDU-a nazvao tektonskim pomakom, zaključivši da će berlinski rezultat značiti vjetar u leđa Friedrichu Merzu, konzervativcu koji vodi demokršćane nakon Angele Merkel. To je prvi put od 1999. da je CDU u Berlinu osvojio više od socijaldemokrata.

105 glasova manje

Prema preliminarnim rezultatima, SPD i Zeleni imaju po 18,4 posto glasova. Razlika je tek 105 glasova u korist SPD-a, no nije svejedno tko je dobio više. U slučaju koalicije, jača stranka ima pravo imenovati gradonačelnika, a Zeleni su već dali naslutiti da žele jaču ulogu u slučaju nove zajedničke koalicije sa socijaldemokratima, prenosi Spiegel Online. Nije isključeno da će se ponovo prebrojavati glasovi - iako su i ovi izbori održani zbog niza neregularnosti ustanovljenih na izborima 2021.

U tradicionalno ljevičarskom Berlinu CDU je osvojio 28,1 posto, čak 10 posto više nego 2021. i 2016. godine. Berlinom već 21 godinu vlada gradonačelnik iz SPD-a, a ovo im je najlošiji povijesni rezultat u tom gradu. Osvojenih 18,4 posto za socijaldemokrate je veliki pad od 3 posto u odnosu na 2021 (i 3,2 posto u odnosu na 2016). dok su Zeleni u odnosu na poništene izbore 2021. pali za 0,5 posto, ali u odnosu na zadnje izbore iz 2016. u plusu su za 3,2 posto. Izborni prag prešla je Ljevica s 12,2 posto glasova, što je pad od 3,4 posto u odnosu na 2016, dok je krajnje desni AfD osvojio 9,1 posto - 1,1 posto više nego preklani, i 5,1 posto manje nego 2016., kad su naglo narasli na krilima izbjegličkog vala iz Sirije. Listu Ljevice vodi Klaus Lederer, bivši vijećnik za kulturu, koji je uoči izbora poručio da je šteta što se vrh stranke nije jasnije opredijelio oko Ukrajine, za podršku napadnutoj zemlji.

Dosad je Berlinom vladala koalicija SPD-Zeleni-Ljevica (Die Linke). Prema prebrojenim glasovima, ta koalicija bi sada imala 57 posto zastupnika, matematički je moguće formirati veliku koaliciju CDU-SPD, jer su zajedno osvojili 54 posto, jednako kao potencijalna koalicija CDU-a i Zelenih. Najviše bi dobila tzv. Kenija koalicija CDU-a sa SPD-om i Zelenima, 75 posto. Nije moguće formirati Semafor koaliciju, koja vlada na saveznoj razini, jer Liberali (FPD) s 4,7 posto nisu uspjeli preći izborni prag od 5 posto.

Visoke najamnine

Birači su kaznili dosadašnju gradonačelnicu Franziscu Giffey (44), prenose njemački mediji. U 14 mjeseci dosadašnjeg mandata nije uspjela uvjeriti građane da je u stanju rješavati goruće probleme poput infrastrukturnih ili previsokih najamnina, no nije isključeno da i dalje ostane gradonačelnica. Slabija izlaznost najviše je oštetila njezin SPD, a veliki broj birača prešao je s druge strane političkog spektra. Čak 60.000 Berlinčana koji su 2021. glasali za socijaldemokrate sad su glas dali CDU-u, prenosi Spiegel. To je 14 posto svih glasova CDU-a u Berlinu.

Kakve će posljedice ovi rezultati imati po rejting kancelara Olafa Scholza (SPD)? Ne posebne, čini se po njemačkim medijima, većina piše da će se uzrok poraza uglavnom tražiti na lokalnoj razini.